Sabine Kinkarc  [ DW ]

24. 06. 2025. 07:49

Njemačka: Trnovit put izlaska iz recesije

Kada se svake godine vodeći njemački privrednici okupljaju na takozvanom Danu industrije u Berlinu, politika ne smije da izostane. Bilo da je riječ o birou kancelara, ministarstvima ili stranačkim centralama – najviši nivoi savezne politike se rado odazivaju kada ih pozove uticajni Savez njemačke industrije (BDI). Taj događaj mnogo govori o trenutnim odnosima između vlade i privrede.

Tokom 2023. i 2024. tadašnji kancelar Olaf Šolc trpio je oštre kritike na račun svoje vlade sastavljene od socijaldemokrata, Zelenih i liberala. Ruski napad na Ukrajinu i njegove posljedice, energetska kriza i inflacija, stalno visoka cijena struje i još mnogo toga gurnuli su Njemačku u dugotrajnu recesiju.

O izgubljenim godinama za njemačku privredu govorio je tadašnji predsjednik Saveza njemačke privrede Zigfrid Rusvurm, navodeći da kancelar očigledno potcjenjuje ozbiljnost situacije. Kancelar Šolc je uzvratio, govoreći o „godinama preokreta“ i upozorio da ne treba omalovažavati privredni potencijal zemlje.

Globalne krize loše utiču na svjetsku privredu

Njemačka privreda je i 2025. godine u stagnaciji. U tekućoj godini neće doći do oporavka konjunkture, prognozirao je novi predsjednik Saveza Peter Lajbinger na početku Dana industrije, ukazujući na sve brojnije globalne krize: trgovinski sukobi sa SAD-om, rat između Izraela i Irana, američko vojno angažovanje. Sve je više kriznih žarišta koja negativno utiču na svjetsku ekonomiju i trgovinu.

Zato u privredi vlada velika zabrinutost. „Pred nama je duži i teži put izlaska iz recesije nego što smo se nadali“, rekao je Lajbinger.

Vlada princip nade

Uprkos svemu, raspoloženje u privredi je znatno bolje nego prošle godine. Razlog je nova savezna vlada i njena najava da će rasteretiti preduzeća. „Sada je usmjerenje ponovo ispravno“, rekao je predsjednik Saveza i pohvalio koaliciju demohrišćana i socijaldemokrata, rekavši da se tamo osjeća svijest o hitnosti. „To je nešto sasvim drugo u poređenju sa prethodnom vladom.“

Jedan od prvih zakonskih predloga, koji je već u Bundestagu, jeste tzv. „serum rasta“ – paket poreskih olakšica za preduzeća kako bi se podstakle investicije. „U poslednjih 20 godina nismo imali smanjenje poreza u Njemačkoj – sada ga uvodimo“, rekao je kancelar Fridrih Merc na skupu.

Time će, prema njegovim riječima, Njemačka ponovo postati konkurentnija. Merc je izrazio zadovoljstvo podrškom koju dobija: „Da, ovo je novi početak, ulazimo u ovaj posao sa novim duhom i znamo šta da radimo.“

Problemi sa saveznim državama i opštinama

Međutim, stvari ne idu baš glatko kao što Merc to prikazuje. Ako preduzeća budu plaćala manje poreza, to će stvoriti veliki manjak u budžetima savezne države, saveznih pokrajina i opština, koje dijele poreske prihode. Nedostajaće oko 48 milijardi evra. Pokrajine i opštine to ne žele da prihvate i traže da savezna vlada nadoknadi gubitke, budući da je ona osmislila zakon.

Ali i savezni budžet je pod pritiskom. Iako se u budućnosti mogu praviti veliki dugovi za odbrambene izdatke i za investicije u dotrajalu infrastrukturu, za koje je u narednih 12 godina predviđeno ukupno 500 milijardi evra, u mnogim drugim oblastima moraće da se štedi. Skoro svi projekti iz koalicionog sporazuma podložni su finansijskim ograničenjima.

Investitori su hitno potrebni

U ovakvim okolnostima, privredni rast je hitno potreban, jer što je privreda jača, to su i poreski prihodi veći. Savezni ministar finansija i socijaldemokratski vicekancelar Lars Klingbajl računa i na strane investitore.

„U ovim vremenima, kada s druge strane Atlantika raste neizvjesnost, šaljemo jasnu poruku investitorima da se isplati ulagati u Njemačku – da smo sigurna luka. Sa stabilnošću, funkcionalnom pravnom državom i slobodnim društvom.“

I sa nižim cijenama energije. Klingbajl je najavio da će savezna vlada donijeti odluku o snižavanju cijena struje i gasa. Njemačka bi trebalo da postane privlačnija i zahvaljujući planiranom investicionom paketu za infrastrukturu. „Hoću da bageri što prije počnu da rade“, rekao je Klingbajl. Modernizovaće se i proširiti putevi, željeznice, mostovi, digitalna infrastruktura, energetske i toplotne mreže.

„To je ključno kako bismo imali ekonomsku efikasnost, održivu, sigurnu, tačnu mobilnost, digitalnu upravu, dobro razvijenu infrastrukturu za punjenje električnih vozila, dobro razvijene mreže – infrastrukturu na koju opet možemo biti ponosni“, izjavio je Klingbajl.

Borba protiv birokratije

Privreda se stalno žali na visoke administrativne troškove. Birokratska „džungla propisa“ je nastala jer se sve više oslanjalo na prevenciju, objasnio je kancelar Fridrih Merc na Danu industrije. „Ništa ne smije da se desi, svaki rizik se predviđa i eliminiše unaprijed – i time postajemo nesposobni za djelovanje.“

U drugim zemljama se više oslanja na princip odgovornosti. „Dozvoljeno je mnogo toga, može se pokušavati – a ako ne uspije, onaj ko je odgovoran snosi posljedice.“ Taj duh mora se ponovo vratiti i u Njemačku.

Američke carine: Kritika EU

Ali neće zavisiti samo od nove vlade, kada i da li će doći do privrednog oporavka. Za Savez njemačke BDI, carinski sukob sa SAD-om predstavlja posebno visok rizik. Ako američke carine zaista stupe na snagu, mogle bi da koštaju njemačku privredu oko 0,3 odsto rasta, rekao je Peter Leibinger.

U tom kontekstu, njemački kancelar kritikuje način pregovaranja EU. „Ova Evropska unija pregovara previše komplikovano. Amerikanci su takvi, kakvi jesu – relativno jednostavni, žele dogovor o četiri-pet velikih industrija.“ Sada pregovarati stotine različitih carinskih kodova sa Amerikancima, to je „pogrešan trenutak sa pogrešnom temom“, smatra Merc.

Brz dogovor u ključnim industrijama

„Ne tražimo najbolje od najboljeg, već ono najvažnije od neophodnog. Automobilska industrija, hemija, farmacija, mašinstvo. Ove oblasti su za nas od egzistencijalnog značaja – čelik, aluminijum. Tu nam treba brz dogovor sa Amerikancima.“

I privreda se nada tome i poručuje politici: najavljenim mjerama sada moraju brzo da uslijede konkretni koraci. To zna i kancelar, koji očekivanja koja su u njega položena upoređuje sa berzanskim kursevima. I oni rastu kada postoje očekivanja. „Ta očekivanja ne smijemo da iznevjerimo.“ Merc kaže da se nada da će najkasnije 2026. godine, na sljedećem Danu njemačke industrije, moći da se podvuče „prvi međubilans“.