- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
23. 06. 2025. 12:19
Njemačka: Ne jenjava diskriminacija prema Romima
Predrasude, diskriminacija, rasizam – Sinti i Romi su posebno pogođeni ovim problemima širom svijeta. Centar za izvještavanje i informisanje o anticiganizmu (MIA) postoji kako bi dokumentovao razmjere ovog fenomena u Njemačkoj.
U godišnjem izvještaju za 2024. godinu, predstavljenom u Berlinu, govori se o 1.678 zabilježenih slučajeva, od uvreda do fizičkog napada.
U prvom izvještaju, napravljenom 2022. godine, broj je bio znatno niži i iznosio je 621. „Incidenti dokumentovani u ovom izvještaju jasno pokazuju da verbalna stigmatizacija i anticiganska propaganda utiru put diskriminaciji i napadima, uključujući i nasilje koje ugrožava život“, piše Mehmet Dajmagiler u predgovoru.
Novi savezni povjerenik za anticiganizam
Do nedavno je advokat Dajmagiler bio prvi njemački povjerenik za anticiganizam. Njegov nasljednik je Mihael Brand, poslanik Bundestaga i državni sekretar u Ministarstvu za porodicu, koje podržava izvještaj MIA-e u okviru programa „Promocija demokratije!“.
Brand preuzima dužnost u teškim vremenima. „Apsolutno je jasno da, s obzirom na porast ekstremizma podstaknutog i iznutra i spolja, moramo posebno zaštititi manjine poput Sinta i Roma od posljedica ekstremizma i diskriminacije“, kaže Brand (CDU).
Aktuelni izvještaj odražava ovaj zabrinjavajući trend ne samo statistički. Ljudi pogođeni anticiganizmom generalno prijavljuju neprijateljskiju atmosferu. Međutim, znatno veći broj slučajeva može se objasniti, između ostalog, i rastućom sviješću o toj temi, navodi se.
Izvještaj obuhvata skoro 70 stranica i sadrži brojne konkretne opise ponižavajuće, ponekad i nasilne diskriminacije, poput ovog primjera: „Sintskog dječaka koji je žrtva maltretiranja u školi jednog dana nakon nastave nekoliko dječaka drži, veže za klupu, tuče i snima.“
Preteći gestovi i fizičke povrede
Slučaj je, stoji u izvještaju, navodno dodatno eskalirao kada su roditelji dječaka i dva rođaka suočili roditelje počinilaca zbog ponašanja njihove djece:
„Nekoliko ljudi se okupilo i pretuklo porodicu. Jednom Sintiju je slomljena noga, a drugome su prijetili nožem i povrijedili ga“, stoji dalje u izvještaju.
Prema jednoj studiji, takvi ekscesi se očigledno ponavljaju u vrtićima i školama. Izvještajno-informativni centar o antiromskom ponašanju uzrok ovakvog stanja vidi u sve većoj brutalnosti društva: „MIA primjećuje da antiromske izjave, posebno desničarskih stranaka, truju društvenu klimu.“
Nacisti su počinili genocid nad Sintima i Romima
Romani Rose, predsjednik Centralnog veća njemačkih Sinta i Roma od 1982. godine, u izvještaju MIA-e daje pesimističan zaključak: „Nažalost, moramo priznati da je, uprkos gotovo pedeset godina našeg političkog rada u ovoj zemlji, promjena svijesti tek počela.“
Rose se prisjeća sistematskog istrebljenja svoje etničke grupe od strane nacionalsocijalista.
Do kraja Drugog svjetskog rata, više od pola miliona Sinta i Roma iz cijele Evrope bilo je progonjeno i ubijeno. Danas u Njemačkoj živi otprilike 80.000 do 140.000 ljudi.
Širom Evrope taj broj se procjenjuje na između deset i dvanaest miliona. To ih čini najvećom etničkom manjinom na kontinentu.
Mediji često šire stereotipe
Prema izvještaju MIA-e, mediji takođe igraju ulogu u oblikovanju stereotipne slike Sinta i Roma. Iskrivljeni ili lažni prikazi se nalaze i u privatnim izdavačkim kućama i u javnim emiterima, kojima nije dozvoljeno poslovanje radi profita. Česte su pritužbe na stigmatizujuće i neistinite izvještaje.
Jedan dokumentovani slučaj uključivao je navodnu masovnu zloupotrebu državnih sredstava: „Više od 5000 slučajeva prevare sa socijalnom pomoći od strane lažnih Ukrajinaca“ bio je podnaslov u članku medijske grupe Ipen iz marta 2024, čija mreža obuhvata oko 80 onlajn portala.
Tekst se pojavio i na brojnim drugim portalima.
Pozadina teksta bile su priče koje su kružile nedugo nakon ruske invazije na Ukrajinu o ljudima koji su navodno tvrdili da su izbjeglice. Prema izvještaju MIA-e, ovo je bio tipičan slučaj zloupotrebe medija:
„Ovi anticiganski narativi bili su usmjereni protiv Roma, koji su bili optuženi za ulazak u Njemačku sa 'lažnim' ukrajinskim pasošima ili za prikrivanje mogućeg ukrajinsko-mađarskog dvojnog državljanstva.“
Uspješna žalba Njemačkom savjetu za štampu
Objava članka u Hanauer ancajgeru potom je pokrenula uspješnu žalbu Njemačkom savjetu za štampu, dobrovoljnom samoregulatornom tijelu za štampane i onlajn medije.
Prema žalbi, zanemareni su bitni novinarski principi: umjesto istraživanja i provjere, izvještaji iz drugih medija korišćeni su kao izvori, a često su čak i preuveličani, navodi se.
Savjet za štampu osudio je izvještaj iz tri razloga: zbog kršenja novinarske tačnosti, zabrane diskriminacije i nepoštovanja pretpostavke nevinosti.
Zbog ograničenih resursa, Centar za izvještavanje i informisanje o anticiganizmu žali što još uvijek ne sprovodi sistematsko praćenje medija. „Uprkos tome, pažljivo pratimo diskurs i razvoj događaja u medijskom izvještavanju“, navodi Centar.
Preporuke za političare
Izvještaj MIA-e, u svom trećem godišnjem pregledu, takođe uključuje preporuke za djelovanje. Činjenica da još uvijek postoji savezni povjerenik za anticiganizam bila je dovedena u pitanje jer je u koalicionom sporazumu nove savezne vlade izostalo opredjeljenje za to.
Sada MIA međutim može da odahne i apeluje na političare da ojačaju kancelariju odgovarajućim resursima i osobljem.
Prve riječi novog povjerenika za anticiganizam vjerovatno će probuditi nadu u sintijskoj i romskoj zajednici: „Gdje god se dogodi diskriminacija, mora joj se jasno i odlučno suprotstaviti – i od strane države i društva“, naglašava Mihael Brand.
On dodaje: „Važno mi je da se više fokusiram i na brojne pozitivne primjere suživota većinskog društva i manjine.“