Oliver Zalet (ARD)  [ DW ]

20. 06. 2025. 09:22

Iransko-izraelski sukob: Njemačka želi da posreduje

Neki demonstranti ispred Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu čeznu za monarhijom. Više desetina ljudi odazvalo se pozivu na okupljanje koji je uputio Alireze Sina. Oni zahtijevaju „maksimalan pritisak na iranski režim“. Među transparentima koje drže su i fotografije Reze Pahlavija. On je najstariji sin posljednjeg šaha i prijestolonaslednik je Iran.

Sina ima i poruku za njemačku vladu. On smatra da su pregovori sa Iranom – pogrešni. Umjesto toga, Njemačka bi trebalo da „prekine sve odnose sa režimom“. Evropska unija pokušava da promijeni Iran „politikom pomirenja“, a „šta je to postiglo u posljednjih 46 godina? Ništa“, ubijeđeno tvrdi Sina.

Njemački ministar: Iran prijeti „i nama“

Pregovori će se vjerovatno održati, uprkos Sininoj inicijativi. U Ženevi, u Švajcarskoj, ministri spoljnih poslova takozvane „E3“ – Njemačke, Francuske i Velike Britanije – žele da razgovaraju o budućnosti nuklearnog programa sa svojim iranskim kolegom Abasom Aragčijem. Očekuje se da će u razgovorima učestvovati i šefica spoljne politike EU Kaja Kalas.

Kancelar Fridrih Merc je prije samo nekoliko dana u intervjuu za javni servis ARD jasno stavio do znanja kakav je stav njemačke vlade u tom sukobu: „Bilo bi dobro kada bi ovom režimu došao kraj“, rekao je Merc.

Doduše, kancelar je izazvao i velike kritike svojom izjavom za ZDF, drugi program javnog servisa, rekavši: „Ovo je prljav posao koji Izrael obavlja za sve nas.“

Ministar spoljnih poslova Johan Vadeful za ARD je takođe govorio o prijetnji koju predstavlja Iran, a koja, kako je rekao, ne pogađa samo Izrael, već „i nas“. Iako je Iran nedavno usporio svoj nuklearni program, obogaćivanje uranijuma „nesumnjivo se nastavlja“ i to „znatno iznad civilnog nivoa“, rekao je šef njemačke diplomatije.

Kakvu, dakle, posredničku ulogu može da igra Njemačka i kakva očekivanja imaju ministri E3 od sastanka u Ženevu?

Kancelar je „preuzeo je vođstvo“

Norbert Retgen, zamjenik šefa poslaničke grupe vladajućih njemačkih demohrišćana (CDU/CSU) u Bundestagu, često je kritikovao prethodnu vladu u Berlinu zbog njene nedosledne politike prema Iranu. Sada smatra da je Njemačka u „jasnoj poziciji“. Njegov kolega iz stranke, kancelar Fridrih Merc, „preuzeo je vođstvo“ i jasno stavio do znanja da opasnost dolazi iz Irana, jer ta zemlja pokušava da postane nuklearna sila, kaže Rotgen.

On smatra da je to ključna stvar i „stvarna razlika u odnosu na prethodnu politiku (Berlina) prema Bliskom istoku“. Ipak, ostaje nejasno da li će zaista biti nekakve stvarne razlike u današnjim pregovorima. Retgen, inače, takođe ističe da Iran već godinama „vuče Evropljane za nos“ u pregovorima, a sve kako bi postao nuklearna sila.

Ključna uloga Njemačke

Pa zašto nastaviti pregovore kada diplomatija u prošlosti nije uspjela da zaustavi iranski nuklearni program? „Moramo dokazati da smo i dalje sposobni da diplomatskim putem rješavamo sukobe u ovom svijetu“, kaže Adis Ahmetović, portparol za spoljnu politiku vladajućih socijaldemokrata (SPD).

Iranski režim mora biti vraćen za pregovarački sto, kaže Ahmetović i ocjenjuje da Njemačka uživa veliko povjerenje na Bliskom istoku, između ostalog i zbog svoje uloge u pregovorima o nuklearnom sporazumu iz 2015. godine.

Njemačka je zaista odigrala ključnu ulogu u zaključivanju nuklearnog sporazuma sa Iranom prije deset godina. Pored zemalja E3, u pregovaračkoj grupi su tada bile i SAD, Rusija i Kina.

Ali, Sjedinjene Države su se 2018, pod predsjednikom Donaldom Trampom, jednostrano povukle iz nuklearnog sporazuma. Iako Amerikanci sad neće biti za stolom u Ženevi, Ahmetović ipak očekuje uspjeh: pronalaženje dogovora sličnog onom iz 2015. je „ispravna stvar“, kaže.

Šta će reći SAD?

Omid Nuripur, političar opozicionih Zelenih i zamjenik predsjednika Bundestaga, u izjavi za ARD ocijenio je da su diplomatski napori „veoma dobri i važni“. To bi, kaže, mogla da bude poslednja šansa „da se spriječi veliki prasak“. Nuripur je i sam izbjegao iz Irana u Njemačku sa porodicom kada je imao 13 godina.

Međutim, dok Evropljani žele da razgovaraju o tome da se iranski nuklearni program koristi samo u civilne svrhe, američki predsjednik nedavno je govorio o „bezuslovnoj predaji“. Tramp očekuje da Iran potpuno odustane od svog nuklearnog programa. „Mnogo je neizvjesnosti i pitanje je da li će Evropljani pregovarati na takav način da i Amerikanci budu zadovoljni“, kaže Nuripur.

„Manje zlo“

Stručnjak demohrišćana za spoljnu politiku Retgen ipak vidi priliku u razgovorima u Ženevi, jer je, smatra, situacija u Iranu sada drugačija zato što je režim pod egzistencijalnom prijetnjom.

Možda je napuštanje nuklearnog programa trenutno „manje zlo“ za njih, kaže Retgen. „Treba pružiti priliku režimu. A dobro je da tu priliku dobije preko Evropljana.“