- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
20. 06. 2025. 09:51
Čitaj mi:
Nove tehnike za odbranu od špijunskih dronova
Aerodrom u blizini baze njemačke vojske u Rotenburgu, istočno od Bremena. Dron čiji je raspon krila oko jedan metar poleće uz glasno brujanje. Kreće u poteru za manjim dronom koji je lansirao tim firme Argus Interception s direktorom Svenom Štajngreberom na čelu.
Mali dron trebalo bi da simulira špijunsku letelicu, objašnjava Štajngreber. „Današnji cilj nam je da uhvatimo taj dron, transportujemo ga i bezbjedno prizemljimo.“ I to pomoću velikog presretačkog drona koji je njegov tim godinama razvijao. On bi trebalo autonomno da prati male neprijateljske dronove i da ih hvata mrežom.
Zvuči kao iz filma o Džemsu Bondu, ali tim Argus Interception uvjeren je da će demonstracija uspjeti – a i da su kreativna rješenja neophodna, s obzirom na tu novu prijetnju iz vazduha.
Nepoznati dronovi iznad baza Bundesvera
Početkom godine Bundesver je prijavio da su uočeni nepoznati dronovi iznad nekoliko njegovih baza u Njemačkoj, uključujući vojni aerodrom Manhing kod Ingolštata, kao i bazu Švezing u Šlezvig-Holštajnu, gdje se ukrajinski vojnici obučavaju za korišćenje PVO-sistema Patriot.
Stručnjaci su izrazili sumnju da bi iza incidenata mogle da stoje ruske obavještajne službe. Rezultati odbrane do sada su bili razočaravajući: nijedan dron njemačke vojske nije uspio da ih presretne. A ta uočavanja, priznaje Bundesver, samo su neka od nekoliko stotina incidenata proteklih godina, pri čemu je navodno presretnut samo jedan dron.
Autonomni dronovi izmiču odbrani
Trenutno se policija i Bundesver oslanjaju na tzv. jammer – uređaj koji ometa radio-vezu između drona i operatera. To, međutim, nije dovoljno kod vojnih špijunskih dronova. Oni mogu da lete autonomno i nije im potrebna radio-veza.
Inženjer Gerd Šol sa Univerziteta Helmut Šmit u Hamburgu objašnjava: „Ti dronovi dolaze sa sopstvenom kartom, navigiraju samostalno i biraju ciljeve pomoću vještačke inteligencije. S ometanjem signala tu ne može mnogo da se postigne.“
Dronove obarati mikrotalasima
Drugu metodu testira Marijan Lancrat, naučni iz Fraunhofer instituta INT u Ojskirhenu. Riječ je o visokoefikasnim mikrotalasima. Njegov sistem funkcioniše po istom principu kao i kuhinjski uređaji, ali je znatno veći i ima stostruko veću snagu.
Elektromagnetski talasi napadaju elektroniku dronova i uzrokuju njihov pad. „Imali smo sve, od zapaljenih baterija, do uništenih rotora ili rotorskih motora – čitav spektar mogućih oštećenja“, priča Lancrat o rezultatima svojih testova. Ističe kako, na primjer, američka vojska već posjeduje prototipove mikrotalasnih topova.
Ali ta tehnologija ima i manu: mikrotalasi se, doduše, usmjeravaju antenom, ali mogu da promaše cilj ili da se rasprše i tako oštete i sopstvenu elektroniku.
Radar, Lidar i kamera s vještačkom inteligencijom
Tim kompanije Argus Interception želi da izbjegne takve kolateralne štete pomoću svog presretačkog drona. Tokom demonstracije tim prikazuje koliko je jednostavno uhvatiti dron. Njihov dron prati špijunsku letjelicu uz pomoć ugrađenog radara, Lidara – dakle laserskog skenera – i kamere koju podržava vještačka inteligencija. Ti senzori omogućavaju presretačkom dronu da prepozna napadački, da ga razlikuje od drugih letećih objekata i da ga automatski prati. To bi trebalo da funkcioniše pri brzinama do 100 kilometara na sat.
Jedan klik mišem u specijalnom softveru dovoljan je da se presretački dron automatski približi špijunskom na nekoliko metara. Tada samostalno, pomoću komprimovanog vazduha, izbacuje mrežu dugu i široku četiri metra. Špijunski dron se zaplete u mrežu, njegovi rotori se odmah zaustavljaju i on pada u mrežu koja visi ispod presretačkog drona. Pritom nijedan dio olupine ne pada na tlo.
Neprijateljski dron takođe može da se, dok visi u mreži, transportuje do bezbjednog mjesta za odlaganje – na primjer ako postoji sumnja da nosi eksploziv.
Odbrana od dronova – složena i skupa
Koliko god da je tehnologija impresivna – ona ima i svoju cijenu. Cijena samo jednog presretačkog drona mjeri se šestocifrenim iznosima. A tu su još i obučeno osoblje, kao i radarska stanica na tlu. Jer, da bi neka odbrambena mjera bila efikasna – bilo presretački dron ili jammer – prvo se mora uočiti napadački dron. Za to su, recimo, potrebni radari visoke rezolucije ili optički sistemi za detekciju.
Sve to bi moralo da bude stacionirano na svakoj lokaciji tzv. kritične infrastrukture. A to pokazuje sljedeće: efikasna odbrana od dronova biće i složena i skupa.