Marsel Firstenau [ DW ]

17. 06. 2025.07:27

Razvojna politika: I Njemačka smanjuje pomoć najsiromašnijima

Američki predsjednik Donald Tramp jedva da je započeo svoj drugi mandat, a već je početkom februara počeo značajno, za oko 80 odsto, da smanjuje pomoć koju SAD pružaju drugim zemljama. Sa oko 63 milijarde dolara, njegova zemlja je u 2024. bila najveći donator zemljama u razvoju i zemalja u usponu. Slijedi Njemačka sa oko 32 milijarde dolara.

Njemačka ponovo nije ostvarila svoj cilj

Njemačka Savezna vlada, koja je na vlasti od maja i koju čine demohrišćanske stranke (CDU/CSU) i socijaldemokrate (SPD), takođe planira dalja smanjenja tih ulaganja u 2025, nakon što je stara koalicija SPD-a, Zelenih i Liberala (FDP) već smanjila budžet Ministarstva razvoja za osam odsto. Kao rezultat toga, takozvana kvota ODA (Zvanična razvojna pomoć) pala je ispod cilja od 0,7 odsto BDP, koliko je sama Njemačka sebi postavila u zadatak. Od 2020. godine, ona konstantno ne uspijeva da ostvari taj zacrtani cilj.

Iz perspektive organizacije „Njemačka pomoć za gladne u svijetu“ (Deutsche Welthungerhilfe) i organizacije za pomoć djeci „Zemlja ljudi“ (Terre des Hommes, TDH), ta smanjenja su koban signal, posebno zato što se vladajuće stranke, CDU, CSU i SPD, u svom koalicionom sporazumu uopšte nisu eksplicitno obavezale na cilj od 0,7 odsto: „Time savezna vlada ne samo da najavljuje finansijsko, već i političko odstupanje od međunarodnih obaveza“, kritikuju te dvije organizacije u svom izvještaju o razvojnoj politici „Kompas 2025“.

Berlin da preuzme vodeću ulogu

Matijas Moge, generalni sekretar organizacije „Pomoć za gladne“, i predstavnik upravnog odbora organizacije TDH Jošua Hofert, pozivaju njemačku vladu da u svijetu koji je sve dalje od mira, preuzme vodeću ulogu u mirovnoj politici. U tom cilju, organizacije su sastavile dokument na 30 stranica koji sadrži brojne preporuke za političare, kao i ilustrativne grafike o razvojnoj saradnji.

„Njemačka mora da se zalaže za dosledno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i humanitarnih principa, kao i za pristup pomoći i zaštitu civila u ratovima i sukobima. Ona takođe mora da obezbijedi da se glad ne koristi kao oružje“, navode humanitarne organizacije. Stokholmski institut za međunarodna istraživanja mira (SIPRI) objavio je ovog ponedjeljka (16. jun) u svom godišnjem izveštaju najnovije podatke o globalnom nagomilavanju oružja.

Humanitarna pomoć biće više nego prepolovljena

Takođe su zabrinuti zbog planiranog smanjenja finansiranja humanitarne pomoći u budžetu Ministarstva spoljnih poslova za više od polovine, odnosno na oko milijardu evra. Sjedinjene Američke Države potpuno su prestale da podržavaju taj fond kojim upravljaju Ujedinjene nacije. Zbog masovnih smanjenja budžeta širom svijeta, koordinator hitne pomoći Tom Flečer primoran je da smanji brojne programe za najsiromašnije.

Uticaj koji to ima na ljude u nevolji i one koji su gladni je razarajući, ukazao je predstavnik UN u ponedjeljak u Ženevi. Umjesto prvobitno procijenjenih 44 milijarde dolara, Flečer sada očekuje samo 29 milijardi za distribuciju hrane, vode, ljekova, skloništa i druge vrste pomoći. Prema Flečeru, novac će biti dovoljan samo za 114 miliona ljudi, umjesto za 180 miliona.

Mračni izgledi za mnoge afričke zemlje

Prema procjenama humanitarnih organizacija, najsiromašnije zemlje najviše će biti pogođene smanjenjem budžeta za razvoj. Među primjerima koje navode su Burundi, Mozambik i Liberija, zemlje gdje je u 2023. zvanična razvojna pomoć donatora činila između 24 i 14 odsto ekonomskog obima.

Humanitarne organizacije nemaju sumnje u posljedice koje smanjena finansijska podrška iz bogatih zemalja može da ima: „Ako se, na primjer, smanje davanja za socijalnog osiguranja, ljudi onda reaguju kratkoročno tako što prodaju imovinu koja im služi za proizvodnju, na primjer stoku ili alat. To, zauzvrat, na duži rok ograničava njihovu sposobnost da zarađuju za život.“

Loše ocjene za njemačku vladu

Organizacije „Njemačka pomoć za gladne u svijetu“ i „Zemlja ljudi“ daju vladi u Berlinu uglavnom loše ocjene. Vladajuće stranke CDU/CSU i SPD stvari vide drugačije: u svom koalicionom sporazumu, smanjenja razvojne pomoći i humanitarne pomoći za vanredne situacije opisana su kao „prikladna“. „To je u suprotnosti s njihovim deklarisanim ciljevima obezbjeđivanja adekvatnog finansiranja humanitarne pomoći – posebno kada se drugi donatori povuku“, uzvraćaju humanitarne organizacije.