Sabine Kinkarc  [ DW ]

05. 06. 2025. 07:19

Anketa: Njemci nemaju povjerenja u SAD i Izrael

Kako se pripremiti za susret sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom? Na to pitanje danas vjerovatno mora da odgovori svaki šef države ili vlade, otkako je Tramp u Ovalnom kabinetu javno ponizio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i južnoafričkog predsjednika Sirila Ramafosu.

Kancelar Fridrih Merc (CDU) nije prošao nikakav kurs iz dosetljivosti uoči posjete Trampu, naglasio je portparol vlade Štefan Kornelijus. Kancelar putuje opušteno u Vašington, i to i zato što Njemačka kao treća najveća privreda na svijetu ima šta da ponudi.

Mnogo više novca za odbranu

Fridrih Merc u Vašington nosi, između ostalog, plan da Bundesver postane „najjača konvencionalna vojska u Evropi“. To se dopada američkom predsjedniku, isto kao i to što se razmatra – da ubuduće sve članice NATO treba da izdvajaju pet odsto svoje privredne snage za odbranu.

Međutim, samo polovina njemačkih građana smatra da je to primjereno. Za trećinu ispitanih, cilj od pet procenata ide predaleko.

To pokazuju rezultati najnovijeg ARD-ovog istraživanja javnog menjanja Dojačlandtrend za koje je početkom juna agencija infratest dimap reprezentativno ispitala 1292 njemačka birača.

Anketari su građane pitali i kakva su im očekivanja od susreta Trampa i Merca u Beloj kući: njih 46 odsto vjeruje da će njemački kancelar uspjeti da uspostavi dobar odnos sa američkim predsjednikom Trampom, dok 44 smatra da u tome neće uspjeti. U osnovi, 47 odsto građana smatra da novi kancelar nema dovoljno diplomatske veštine za spoljnopolitičke izazove, dok mu 40 procenata te vještine ipak pripisuje.

Kojim zemljama Njemačka može da vjeruje?

Bliske veze sa SAD, kao i sa Izraelom, deo su identiteta njemačke politike. Istovremeno, očigledno je da je distanca porasla – i to i u očima birača.

Nakon stupanja Donalda Trampa na dužnost predsjednika SAD povjerenje u tu zemlju je znatno opalo na sadašnjih 18 procenata. Da je Izrael pouzdan partner kome Njemačka može da vjeruje, u oktobru 2024. je smatralo 27 procenata Njemaca - sada ih samo još 16 odsto. A u Rusiju kao partnera vjeruje samo 10 odsto njemačkih birača.

Ukrajina u tom pogledu ima podršku od 48 odsto, dok se susjedna Francuska tradicionalno visoko ocjenjuje – trenutno sa 83 procenta.

Oštre kritike na račun Izraela

Vojna reakcija Izraela na napade terorističke organizacije Hamas u jesen 2023. ostavila je traga. Čak 63 odsto njemačkih građana smatra da je izraelsko djelovanje u Gazi preterano, dok svega 18 procenata to vidi kao primjereno.

Čak 77 odsto ispitanih smatra ispravnimšto je kancelar Merc kritikovao Izrael zbog trenutnih vojnih akcija u Gazi. Samo svaki osmi građanin misli da bi Njemačka u bliskoistočnom konfliktu trebalo bezuslovno da stane uz Izrael.

Istovremeno, gotovo polovina anketiranih teško prihvata ideju o posebnoj njemačkoj obavezi da štiti Izrael.

Za humanitarnu situaciju palestinskog civilnog stanovništva u GaziNjemci su ranije više okrivljavali Hamas nego Izrael. Sada gotovo podjednak broj građana krivi i Izrael (69 odsto) i islamistički Hamas (71 odsto).

U skladu s tim, većina je otvorena za preispitivanje njemačke vojne pomoći: 43 odsto se zalaže za ograničenje izvoza oružja Izraelu, dok se dodatnih 30 procenata zalaže za njegov potpuni prekid. Samo svaki šesti ispitanik (17 odsto) smatra da bi njemačka vlada trebalo da nastavi da odobrava izvoz oružja Izraelu bez promjena. Njemačka je, posle SAD, najvažniji snabdjevač Izraela oružjem.

Fridrihu Mercu porastao ugled

Nova savezna vlada koju čine CDU/CSU i SPD na vlasti je od maja. Sa prvim nedeljama rada crveno-crne koalicije zadovoljno je 40 odsto građana. Kod takozvane semafor-koalicije SPD-a, Zelenih i FDP-a, početkom 2022. taj udio je bio nešto viši – 46 procenata.

Fridrih Merc je, međutim, od stupanja na dužnost kancelara značajno dobio na popularnosti. Sa njegovim radom zadovoljno je 39 odsto ispitanih – u aprilu ih je bilo 14 procenata manje. I vicekancelar i ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) ima takođe 39 procenata podrške.

Jedini visoki političar sa kojim je većina građana bila ostala zadovoljna je savezni ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD).

Uzdržana očekivanja od nove vlade

Koliko povjerenja Njemci imaju u novu vladu? Kada je riječ o sadržaju, stavovi se ne razlikuju mnogo od onih koje su anketari zabilježili neposredno nakon prijvremenih parlamentarnih izbora.

Polovina građana vjeruje da novi vladin tim može da ojača njemačku privredu (55 odsto; +1), kao i da bolje zastupa njemačke interese u svijetu (52 odsto; +1).

Skepsa je, međutim, veća – i blago porasla – kada je riječ o uspostavljanju bezbjednosti u zemlji (43 odsto; -4) i o efikasnom upravljanju migracijama (38 odsto; -4). Porasle su i sumnje u to da crveno-crna koalicija može da obezbijedi socijalnu sigurnost u Njemačkoj (37 odsto; -6).

Unija uvećava prednost u odnosu na AfD

Da li je to posledica porasta podrške kancelaru Fridrihu Mercu? Kada bi se naredne nedelje ponovo birao Bundestag, CDU/CSU bi mogle da računaju na 29 odsto glasova (+2) – dakle bolji rezultat nego na februarskim izborima. SPD, koja je u koaliciji sa Unijom, bilježi blagi pad i pala bi na 15 procenata (-1).

AfD bi ostala na istom nivou sa 23 odsto podrške (+/-0). Zeleni i Levica mogli bi da računaju na dvanaest (+1), odnosno devet procenata (-1). Sve ostale stranke ostale bi ispod izbornog cenzusa za ulazak u Bundestag – među njima i Savez Sare Vagenkneht (BSW) i FDP, sa po četiri odsto, bez promjene.