Nenad Krajcer (po agencijama)  [ DW ]

03. 06. 2025. 12:28

Presuda dovodi u pitanje migrantsku politiku njemačke vlade

Za saveznog ministra unutrašnjih poslova Aleksandera Dobrinta i novu saveznu njemačku vladu to je težak poraz: Upravni sud u Berlinu odlučio je u više hitnih postupaka da su vraćanja tražilaca azila na granici – nezakonita. „Odluke su neopozive“, saopštio je sud, a dodatno i pojasnio da pravno obrazloženje Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova za pooštrene mjere nije dovoljno. Odluka je pravosnažna.

Tužbu su podnjela dvojica muškaraca i jedna žena iz Somalije. Oni su 9. maja vozom ušli u Njemačku iz Poljske, a njemačka Savezna policija kontrolisala ih je na stanici u Frankfurtu na Odri. Tamo su izrazili svoju namjeru da će zatražiti azil, ali su, uprkos tome, vraćeni u Poljsku. Sud je utvrdio da je taj postupak bio nezakonit.

Njemačka je, u okviru takozvane Dablinske uredbe Evropske unije, obavezna da sprovede predviđeni postupak za zahtjeve za dobijanje azila koji se podnose na njenoj teritoriji. To konkretno znači da najprije u Njemačkoj mora da se utvrdi koja je država nadležna za sprovođenje postupka. Taj tzv. Dablinski postupak morao je da se sprovede u Njemačkoj, navodi sud.

Ministar Dobrint: Praksa vraćanja s granica nije dovedena u pitanje?

Iako je Upravni sud u Berlinu proglasio nezakonitim vraćanje trojice tražilaca azila na njemačkoj granici, savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) i dalje istrajava na vraćanju neregularnih migranata s granice.

„Smatramo da postoji pravna osnova i zato ćemo i dalje postupati na isti način – potpuno nezavisno od te pojedinačne odluke“, kaže političar CSU. On je više puta naglasio da je sud donjeo samo odluku u ovom jednom, konkretnom slučaju, a da nije presudio o praksi vraćanja generalnog. Takođe je naveo da je troje podnosilaca tužbe već tri puta pokušalo da uđe u Njemačku. Sud je, kako je rekao Dobrint, naveo da obrazloženje za njihovo vraćanje nije bilo dovoljno.

Zato će, dodao je, naknadno dostaviti detaljna obrazloženja. „Čekamo glavnu parnicu“, rekao je ministar. „Riječ je, naime, tek o privremenoj odluci.“ Dodao je da se njihov pravni stav nije poljuljao, jer je sud kritikovao isključivo obrazloženje, a ne samu mjeru.

Posmatrači ukazuju i na to da je sud objasnio da, sve dok se ne dokaže koja je zemlja za njih nadležna, podnosioci zahtjeva za dobijanje azila mogu da se zadržavaju na granici ili u blizini granice.

Ali, i sam kancelar Fridrih Merc (CDU), koji je politiku smanjenja broja azilanata postavio kao jedan od glavnih ciljeva svoje vlade, zabrinut je zbog presude u Berlinu. „Presuda iz Berlina dodatno je ograničila prostor za djelovanje“, rekao je. Ipak, istovremeno je zaključio da ona „neće zaustaviti“ promjenu u njemačkoj politici prema neregularnim migracijama.

Nejasno pravno obrazloženje vlade

Međutim, sud u Berlinu je generalno doveo u pitanje argumentaciju nove vlade i ministra Dobrinta kada su u pitanju postupci vraćanja s granice.

„Savezna vlada ne može da se poziva na izuzetak od primjene prava EU prema članu 72. Ugovora o funkcionisanju Evropske unije (UFEU), navodeći da u vanrednim slučajevima ne mora da primjenjuje evropsko pravo. Za to bi bila potrebna dokazana prijetnja javnom poretku ili bezbjednosti“. A te dokaze vlada do sada nije predočila.

U predmetnom postupku, njemačka vlada pokušala je to da opravda tvrdnjom da je prošle godine četvrtina svih prvih zahtjeva za dobijanje azila zabilježenih u Evropskoj uniji, Norveškoj i Švajcarskoj, oko 230.000, podnesena u Njemačkoj. Istovremeno je dokazano da je veliki broj tih podnosilaca zahtjeva registrovan u nekoj drugoj zemlji članici EU.

No, pred Upravnim sudom Berlinu vlada time nije ostavila jak utisak: „Ostaje nejasno šta konkretno iz tih brojki proizlazi za javni poredak ili bezbjednost SR Njemačke“, navodi se u odluci. Ako vlada time želi da pokaže da druge zemlje EU zanemaruju svoje obaveze, to nije dovoljno da bi sama mogla da se pozove na vanredno stanje.

„Nije ni navedeno da bi iz tih podataka proizlazila situacija koju njemačke vlasti ne bi mogle da savladaju i koja bi akutno ugrožavala funkcionisanje državnih sistema i institucija, kao ni kako bi se upravo vraćanja na granici konkretno odrazila na tu situaciju“, stoji još u odluci.

Opozicija, ali i koalicioni partner su skeptični

Kritika na račun ministra Dobrinta i njegovog insistiranja na pravno nesigurnom vraćanju izbjeglica s granica dolazi iz redova opozicije, posebice stranke Zelenih, ali i iz redova koalicionog partnera – Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD). „Ministarstvo unutrašnjih poslova nije dovoljno razgovaralo s našim evropskim partnerima o toj temi, niti je pošlo pravno sigurnim putem kada su u pitanju vraćanja sa granice“, rekao je predstavnik SPD-a Lars Kasteluči.

Većina SPD-a ipak podržava oštar kurs prema migrantima koji je uostalom i pokrenula Dobrintova socijaldemokratska prethodnica Nensi Fezer.

Povećati broj tzv. sigurnih zemalja?

Bez obzira na konačni ishod pravnog procesa oko troje Somalijaca, već ove nedelje savezna vlada bi mogla da predloži dalje pooštravanje zakona o migracijama, ako nacrt Ministarstva unutarnjih poslova do tada bude spreman. Riječ je o dugogodišnjem planu proširenju spiska tzv. sigurnih zemalja porijekla.

Nije iznenađenje što to planira novi ministar Dobrint. Već godinama različite vlade nastoje da ubrzaju postupke za dobijanje azila tako što definišu veći broj sigurnih zemalja porijekla i tako unapred mogućnost sticanja prava na azil svedu na najmanju moguću mjeru. To se već pokazalo kao uspešno prije desetak godina kada je Njemačka sve zemlje Zapadnog Balkana proglasila sigurnim, što je drastično smanjilo broj podnosilaca zahtjeva iz tih zemalja.

Ako se neka zemlja smatra sigurnom, „pretpostavlja se da stranac iz takve države nije proganjan“, stoji u članu 16, stavu 3 njemačkog ustava. Time se nadležnim tijelima omogućava da preskoče detaljnu provjeru, pa mogu zahtjev za dobijanje azila lakše i brže da odbiju kao očigledno neosnovan.

To utiče i na eventualne sudske tužbe. Postupci u kojima su odbijenice ocjenjene kao očitgledno neosnovane u prosjeku traju samo 30 do 40 dana, umjesto gotovo 21 mjesec. Predlog bi trebalo da bude propraćen i mjerom prema kojoj izbjeglice u pritvoru radi deportacije ili u tzv. pritvoru za povratak više ne bi automatski imali pravo na avokata.

Time bi se deportacije, kako vjeruju u Ministarstvu unutrašnjih poslova, dodatno vremenski olakšale. Konkretno se sada radi o Alžiru, Maroku, Tunisu i Indiji.