Jens Turau  [ DW ]

03. 06. 2025. 07:46

Odskočna daska za Analenu Berbok

Analena Berbok nije dugo bila odsutna s međunarodne scene: sve do početka maja, kada je Fridrih Merc (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) izabran za novog njemačkog kancelara, 44-godišnja političarka Zelenih obavljala je funkciju ministarke spoljnih poslova Njemačke, iako poslednjih nedelja samo u tehničkom mandatu. Sada, nešto više od tri nedelje kasnije, izabrana je u Njujorku novu predsjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN).

Međutim, nije izabrana kao što je uobičajeno, jednoglasnom aklamacijom, već tajnim glasanjem. Prema navodima diplomata, takav postupak zatražila je Rusija. Bila je to mala pakost iz Moskve. Kao ministarka, Berbok je uvjek snažno i otvoreno kritikovala ruski rat protiv Ukrajine. Na kraju je na sjednici u Njujorku dobila 167 od moguća 193 glasa.

Godinu dana bivša predsjednica njemačke stranke Zeleni i svojevremeno kandidatkinja te stranke za kancelarku vodiće i pripremati sastanke, teoretski gledano, najvažnijeg skupa na svijetu. To nije nešto posebno omiljena funkcija jer zahtijeva mnogo posla, razgovora iza zatvorenih vrata o temama o kojima će se raspravljati na Generalnoj skupštini.

Ali, sledeće godine bira se novi generalni sekretar Ujedinjenih nacija, a Berbok će učestvovati i u pripremi tog izbora, u saradnji s ambasadorima UN iz 193 države-članice. Aktuelni generalni sekretar Antonio Gutereš ostaje na dužnosti do kraja 2026. godine. U septembru ove godine Berbok će zvanično preuzeti novu dužnost.

Predložila ju je bivša njemačka vlada

U martu je postalo poznato da ju je za taj posao u Njujorku predložila bivša manjinska vlada sastavljena od Socijaldemokrata (SPD) i Zelenih. Već se duže znalo da će ta funkcija sada pripasti grupi zapadnoevropskih država i da Njemačka smije da predloži kandidata.

Tadašnji portparol vlade Štefen Hebeštrajt izjavio je krajem marta u Berlinu da je Berbok „visoko kvalifikovana za tu dužnost“. Kadrovsko rešenje dogovoreno je i sa budućom vladom, dakle s Fridrihom Mercom, tada još izabranim kancelarom.

Merc se u tom trenutku nalazio u koalicionim pregovorima sa Socijaldemokratskom partijom Njemačke (SPD). Berbok je tada u Berlinu izjavila: „Kao predsjednica, ako budem izabrana, služiću svih 193 država članica, velikih i malih. Kao poštena posrednica. Kao ujedinjujuća snaga. S otvorenim uhom za sve. I otvorenim vratima.“

Krajem aprila Berbok je poslednji put kao njemačka ministarka spoljnih poslova otputovala u inostranstvo, na dansko ostrvo Bornholm. Tamo je u razgovoru s nekoliko novinara govorila o svojoj mogućoj novoj ulozi, kojoj se vidno redovala:

„Nalazimo se u situaciji u kojoj nam je kao rijetko kada prije jasno koliko su važni naš Ustav, Osnovni zakon, evropski mirovni poredak, i Povelja Ujedinjenih nacija.“ I dodala je da Ujedinjene nacije postoje već 80 godina i da njihove vrijednosti treba braniti i čuvati svaki dan.

Nije bila predviđana za to mjesto

Ipak, dodjela te funkcije nije prošla bez trzavica: jer zapravo je Njemačka za tu dužnost u Njujorku na početku predvidjela cenjenu diplomatkinju Helgu Šmid. Šmid, rođena 1960, ostvarila je uzornu karijeru u Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke. Bila je, između ostalog, šefica kabineta bivšeg ministra spoljnih poslova Joške Fišera (takođe Zeleni), koji je tu dužnost obavljao od 1998. do 2005. Kasnije se istakla kao jedna od glavnih autorki nuklearnog sporazuma između EU i drugih država s Iranom, koji je uspješno zaključen 2015, ali ga je kasnije poništio američki predsjednik Donald Tramp u svom prvom mandatu.

Iznenadna nominacija Berbok odmah je izazvala zbunjujuće reakcije. Kritikovano je i to što joj je bivša vlada Olafa Šolca u peridodu mandata tako brzo dodjelila tu kandidaturu.

Bivši predsjednik Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC) Kristof Hojzgen, doajen njemačke spoljne politike, rekao je u intervjuu za berlinski Tagesšpigel da je „bezobrazluk zamijeniti najbolju i međunarodno najiskusniju njemačku diplomatkinju političarkom kojoj mandat istječe“. Helga Šmid je, prema Hojzgenu, koji je godinama bio savjetnik bivše kancelarke Angele Merkel (CDU) za spoljnu i bezbjednosnu politiku, „kao generalna sekretarka Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) sprečila njen raspad“.

I bivši njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel (SPD) ocijenio je Helgu Šmid kao „izvrsnu diplomatkinju“ od koje bi Berbok mogla mnogo toga da nauči.

Kontakti na Bliskom istoku

Analena Berbok kasnije je na Bornholmu kao svoju prednost navela upravo svoje vrijeme na dužnosti ministarke spoljnih poslova Njemačke – od decembra 2021, do maja ove godine:

„Kao ministarka spoljnih poslova mnogo sam putovala svijetom. I u regione koje su nešto udaljeniji, ili na Bliski istok. Na početku mandata nisam mogla ni da zamislim da ću, zbog izazovne situacije na Bliskom istok, neke zalivske i arapske zemlje da posjećujem češće nego evropske partnere iz EU. To je s tim zemljama stvorilo još intenzivnije veze.“

Zaista, tokom svog mandata Berbok se suočavala s toliko međunarodnih kriza kao rijetko ko prije nje: neprestano je posjećivala Ukrajinu, zagovarala isporuku zapadnog oružja još odlučnije nego tadašnji kancelar Olaf Šolc (SPD), otvoreno i jasno kritikovala Rusiju kao agresora. A nakon izbijanja rata u Gazi u oktobru 2023. više puta je pokušavala da umiri izraelsku vladu u njenim postupcima u sukobu – ali s malo uspjeha.

No, Berbok je stekla ugled neumorne diplomatkinje koja je, uprkos svim problemima, pronašla svoje područje djelovanja. Zato se nada da će jednogodišnji posao u Njujorku moći iskoristiti kao odskočnu dasku za nove zadatke.

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku