- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
30. 05. 2025. 12:18
Katastrofa u Švajcarskoj: Topljenje glečera mijenja svijet
Ogromni komadi leda, lavina stijena i oblaci prašine: baš uoči konferencije o glečerima obrušavanje glečera u Švajcarskoj čitavom svijetu je pokazalo da je stanje već dramatično.
Obrušavanje glečera koji je za sobom povukao i čitave komade planine nije samo užasnuo stanovnike švajcarskog sela Blatena koje je sada zatrpano lavinom. Ova do sada nezabilježena prirodna katastrofa bila je i jedna od glavnih tema na Međunarodnoj konferenciji o glečerima u Tadžikistanu. Na konferenciji koja se od 29. maja, do 1. juna održava u glavnom gradu Dušanbeu, učestvuju šefovi država, izaslanstva vlada, naučnici, predstavnici UN i nevladinih organizacija.
Potreba za djelovanjem je ogromna. Jer, dramatično urušavanje glečera u Švajcarskoj pokazuje koliko može a bude opasno topljenje leda koje uzrokuju klimatske promjene.
Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Globalno gledano, glečeri – koje često zovu i „vodeni tornjevi svijeta“ – danas se tope dvostruko brže nego prije dvadeset godina. Od 2000. do 2023.izgubili su količinu leda kao 46.000 velikih piramida u Gizi.
Andi se tope
Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode. Prema podacima naučnika, dvije milijarde ljudi širom svijeta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe. Ali, kako se globalna temperatura povećava, glečeri se tope – a to ima ozbiljne posledice.
U nekim regionima nedostaje vode, dok se drugi bore s viškom vode. Recimo, stanovnici grada Huaraz u zapadnom Peruu gotovo 20 odsto svojih godišnjih potreba crpe iz otopljenog leda glečera. Ali, glečeri u Andima tope se brže nego drugi.
Tužba protiv njemačkog koncerna
Zbog toga prijete poplave. U dugogodišnjem sudskom postupku jedan seljak iz Huaraza podigao je tužbu protiv njemačke energetske kompanije RWE.
Zašto baš protiv RWE? Prema tvrdnjama tužitelja i njegovih advokata, RWE kao jedan od najvećih proizvođača električne energije iz uglja u Evropi, znatno doprinosi emisiji gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, čime direktno podstiče klimatske promjene – pa tako i u ubrzano topljenje glečera u Andima. Naučne analize koje su naručene u sklopu postupka zaključuju da je samo RWE odgovoran za oko 0,5 odsto svih industrijskih emisija ugljen dioksida i to od početka industrijalizacije. Time, tvrdi tužilac, kompanija učestvuje i u riziku koji prijeti njegovom domu, s obzirom na to da se glečersko jezero zbog topljenja sve brže puni – i prijeti izlivanjem.
Ali, Visoki pokrajinski sud u Hamu odbacio je tu tužbu 28. maja, ocjenivši da uzročno-posledična veza nije pravno dokaziva.
Iznenadne poplave
Ogromna glečerska jezera ne stvaraju se samo u Peruu. Kad se glečeri tope i jezera se prepune, smrtonosne poplave mogu da odnesu kuće, mostove i unište plodno tlo – kao što se dogodilo u Pakistanu.
U susjednoj Indiji izlivanje jednog glečerskog jezera odnjelo je živote 179 ljudi. Naučnici procjenjuju da je najmanje 15 miliona ljudi širom svijeta (najviše u Indiji i Pakistanu) izloženo riziku od iznenadnih poplava uzrokovanih topljenjem leda.
U švajcarskim Alpima, stanovnici sela Blaten uspjeli su da se na vrijeme sklone prije nego što se urušio glečer Birh.
Najprijjje previše, zatim premalo vode
Kad se glečeri smanjuju, u nekom trenutku dosežu tzv. „vodeni vrhunac“ (engl. peak water) – prekretnicu nakon koje se oticanje smanjuje. To može da ima dalekosežne posledice.
U Andima, smanjenje količine vode prisililo je lokalne poljoprivrednike, koji su tradicionalno sadili kukuruz i pšenicu, da promijene svoje kulture i načine navodnjavanja. Neka sela sada uzgajaju gorku sortu krompira otpornu na sušu.
Nestabilno snabdjevanje vodom ugrožava i proizvodnju struje. U Čileu čak 27 odsto električne energije dolazi iz hidroelektrana koje zavise od otopljene vode iz glečera. Godine 2021. hidroelektrana Alto Maipo morala je da bude zatvorena zbog nedovoljnog dotoka vode.
I more se diže
I ne tope se samo glečeri, odnosno led u planinama, već i oni u moru. Recimo glečer Tvejts na zapadu Antarktika. Taj ogromni ledeni masiv veliki gotovo kao dvije Mađarske naučnici smatraju posebno nestabilnim: topi se sa svih strana.
Topljenje morskog leda značajno doprinosi porastu nivoa mora. Samo u poslednjih 25 godina glečeri su povisili globalni nivo mora za gotovo dva centimetra.
Možda se ne čini mnogo, ali ostrva poput Fidžija i Vanuatua u Tihom okeanu, koja su samo malo iznad nivoa mora, mogla bi da nestanu pod vodom. Uz to, više od milijardu ljudi u gradovima kao što su Džakarta, Mumbai, Lagos i Manila živi u priobalnim područjima. Zaštitni nasipi mogu da pomognu, ali su samo privremeno rešenje – jer nivo mora i dalje raste.
Ugrožene ledene tradicije
Glečeri za mnoge ljude imaju i duhovno i kulturno značenje. Svake godine desetine hiljada hodočasnika okupljaju kod jednog od najsvetijih glečera Perua – Kolkepunkoa – zbog vjerske svečanosti. Nekada su se iz njega rezali veliki blokovi leda i nosili u zajednice koje su vjerovale u njihovu ljekovitost. Ali, kako glečer nestaje, tako se i ta tradicija našla u opasnosti.
Italijanski glečer Presena, omiljeno skijalište, izgubio je, prema izvještajima, trećinu obima od 1990. godine. Očekuje se da će se vjekovni snijeg u evropskim Alpima do kraja vijeka smanjiti za 42 odsto. Naučnici procjenjuju da se brojna skijališta širom svijeta više neće isplatiti.
Stanovnici nekih regiona pokušavaju se prilagoditi tim prijetnjama. U pakistanskom selu Hasanabad instaliran je sistem za rano upozoravanje koji prati aktivnost obližnjeg glečera Šisper. Ako zatreba, upozorenja mogu da se oglase preko spoljnih zvučnika.
U susjednom regionu Ladaku naučnici eksperimentišu s vještačkim glečerima koji bi ljeti ublažili nestašicu vode.
Ali, te strategije pomažu samo djelimično. Prema mišljenju naučnika, najbolji način za usporavanje nestanka glečera je usporavanje rasta globalne temperature – dakle smanjenje emisije gasova koji zagrijavaju planetu Zemlju.
*ovaj članak je najpre objavljen na engleskom, a preuzet je s njemačkog jezika