- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
31. 05. 2025.
20:34 >> 20:41
Ekspertska radionica o klimatskom finansiranju za kulturno nasljeđe
Zaštita kulturne baštine prevazilazi sektor kulture i neophodna je horizontalna povezanost institucija, kao i uključenost lokalnih zajednica kako bi se stvorili uslovi da ono što je naslijeđeno živi u budućnosti u harmoniji sa prirodom, u skladu sa identitetom i u službi čovjeka. To je poručio državni sekretar u Ministarstvu kulture i medija (MKM), Boško Kovačević, tokom UNESCO ekspertske radionice o otključavanju klimatskog finansiranja za kulturno nasljeđe, vodu i biodiverzitet u Jugoistočnoj Evropi.
On je kazao da je kulturna baština jedan od temeljnih stubova identiteta Crne Gore, naveli su iz MKM.
"Od nepokretnih spomenika i arheoloških lokaliteta, preko pokretnih muzejskih zbirki, do nematerijalnih znanja, običaja i jezika, naša kulturna baština je složen i živi organizam, osjetljiva na promjene u svojoj okolini. Na teritoriji Crne Gore danas je zakonski zaštićeno više od 2000 kulturnih dobara. Najveći broj njih nalazi se u Primorskom regionu, prostoru bogate istorije i tradicije, ali i prostoru izuzetno izloženom seizmičkom riziku i drugim prirodnim hazardima. Zemljotresi, iznenadni plimni talasi, sve učestalije poplave i ekstremne vremenske pojave - sve su to izazovi koji, osim što ugrožavaju ljudske živote, prijete i nenadoknadivim gubicima u kulturnom nasljeđu“, objasnio je Kovačević.
Klimatske promjene, kako je ukazao, postaju faktor koji umnožava sve druge rizike.
"Upravo tu dolazimo do jedne dimenzije koju želim posebno da istaknem - neraskidive veze između kulturne baštine i prirodne sredine, između kulturne raznolikosti i biološke raznolikosti“, rekao je Kovačević.
Stoga, Ministarstvo kulture i medija, kako je istakao, prepoznaje potrebu integrisanog pristupa kroz normativne i strateške okvire, ali i kroz konkretne projekte i edukacije.
"Snažno podstičemo izradu procjena rizika i planova zaštite za kulturna dobra, razvijamo saradnju sa domaćim i međunarodnim partnerima. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je zaštita kulturne baštine pitanje koje prevazilazi sektor kulture. Ona je nerazdvojna od prostornog planiranja, upravljanja prirodnim resursima, obrazovanja i klimatskih politika. U tom smislu, potrebna nam je horizontalna povezanost institucija, kao i uključenost lokalnih zajednica koje ne samo da baštine to nasljeđe, već ga i svakodnevno oblikuju“, kazao je Kovačević.
Klimatske promjene, kako je rekao, opipljiva su i ubrzana stvarnost koja oblikuje savremeni svijet, narušava postojeće sisteme i stavlja pred čovječanstvo etičke izazove bez presedana.
"Klimatska pravda ne podrazumijeva samo smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, već i pravednu raspodjelu tereta promjena, uz obavezivanje država, korporacija i pojedinaca na zaštitu onih koji su najranjiviji. Ako priznamo da nijedno pravo ne može biti ostvareno bez očuvane životne sredine, onda je borba protiv klimatskih promjena istovremeno i borba za ljudska prava. Moramo biti akteri koji su svojim djelovanjem oblikovali održiviju i pravedniju budućnost“, naglasio je Kovačević.
Radionicu je otvorila Magdalena Landri, direktorica UNESCO Regionalne kancelarije u Veneciji, a na otvaranju su pored nje i državnog sekretara Ministarstva kulture i medija Boška Kovačevića, govorili i Dijego Sorilja, v.d.rezidentnog koordinatora UN-a u Crnoj Gori‚ Stiven Seres, član Sekretarijata Zelenog klimatskog fonda (GCF), Saliha Dobardžić, tim liderka Adaptacionog fonda (AF) i Zoran Dabetić, državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Radionica je okupila još i mnogobrojne tehničke stručnjake, kreatore politika i izvršne partnere, kako bi istražili sinergije među sektorima, podijelili praktično znanje i produbili razumijevanje finansiranja klimatskih promjena.
Коментари0
Остави коментар