- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
23. 05. 2025. 11:58
Provera činjenica: Trampov video ne dokazuje „genocid“ u Južnoafričkoj Republici

Američki predsednik Donald Tramp izneo je ozbiljne optužbe tokom posete južnoafričkog predsednika Sirila Ramafose Beloj kući. Tvrdio je da se u Južnoafričkoj Republici događaju masovna ubistva belih farmera.
Ali, narativ po kojem se belo stanovništvo sistematski i namerno uništava nije potkrepljen činjenicama i zvaničnim statistikama. Takve tvrdnje već godinama kruže desničarskim krugovima i povezane su s rasističkom teorijom zavere o „velikoj zameni“.
Tvrdnja: „Ovo su groblja. Hiljade belih krstova. To su sve beli farmeri i njihove porodice. Svi su ubijeni.“ Tako je američki predsednik Tramp prokomentarisao video-zapis koji je prikazao tokom sastanka s južnoafričkim predsednikom 21. maja u Beloj kući.
DW provera činjenica: netačno
Trampova tvrdnja kružila je društvenim mrežama i pre Ramafosine posete Sjedinjenim Američkim Državama. Tako je jedan korisnik platforme Iks još 12. maja objavio da svaki krst predstavlja jednog ubijenog belog farmera u Južnoafričkoj Republici. Video-snimak je pregledan gotovo 55 miliona puta (prema podacima od 22. maja).
Pretraživanjem slika na internetu pokazalo se da je video-materijal s belim krstovima uz put, koji je Tramp koristio, već kružio društvenim mrežama 2020. i 2023. godine. Ne radi se, kako Tramp tvrdi, o grobovima više od hiljadu ubijenih farmera.
„Ramafoso, koliko njih još mora da umre?“
Scene zapravo prikazuju protestnu akciju u blizini južnoafričkog grada Njukasla 5. septembra 2020. Protest je izazvalo ubistvo bračnog para Glen i Vida Raferti na njihovoj farmi u avgustu te godine.
O tome je, između ostalog, izveštavao i južnoafrički list Newcastle Advertiser: „Kamioni, traktori, teretna vozila, kombiji, limuzine, skuteri, motocikli, helikopteri i avioni – vozila svih vrsta bila su danas (5. septembar) deo protestne povorke grupe Move ONE Million duboko u Normandiji. […] Nešto iza mosta preko reke Horn, volonteri su duž puta postavili stotine simboličnih drvenih krstova. Na pola puta prema Hanoveru, farmi na kojoj su ubijeni Glen i Vida Raferti, bio je postavljen ogroman transparent: ’Predsedniče Ramafoso, koliko njih još mora da umre?’“
U drugom delu snimka koji je koristio Tramp, prikazan je južnoafrički političar Džulijus Malema koji izgovara slogan: „Kill the boer, kill the farmer“ (Ubij Bura, ubij farmera).
Snimci su načinjeni na nacionalnom stadionu FNB u Johanesburgu, gde je levo orijentirana južnoafrička stranka Borci za ekonomsku slobodu (Economic Freedom Fighters, EFF) u avgustu 2023. slavila svoju desetu godišnjicu. O događaju je izvestio i južnoafrički emiter SABC News, ali i drugi mediji.
Opasni govor mržnje
Džulijus Malema bio je član južnoafričke vladajuće stranke Afrički nacionalni kongres (ANC) pre osnivanja EFF, ali je 2012. izbačen iz stranke. Pesma je stari borbeni poklič iz doba aparthejda i u Južnoafričkoj Republici je više puta proglašena za govor mržnje.
Južnoafrički predsednik Ramafosa odmah se, nakon prikazivanja videa, distancirao od izjava u njemu. „Ti govori nisu deo politike vlade“, rekao je predsednik.
I južnoafrički farmer Teo de Jeger izjavio za Dojče vele da u njegovoj zemlji ne postoji genocid nad belim farmerima. Nakon što je Tramp nedavno belim farmerima ponudio azil u SAD, De Jeger mu je napisao otvoreno pismo.
„Napisao sam Trampu pismo, jer se bojim da on ne razume u potpunosti šta se ovde događa“, rekao je on za DW. „Radije bismo da vidimo kako se zauzima za konkretna poboljšanja naše situacije, da bismo mogli da sami rešimo svoje probleme. Ne radi se samo o rasizmu, jer i crni farmeri imaju slične probleme.“
Raspodela zemlje u Južnoafričkoj Republici i dalje je krajnje nejednaka, više od 30 godina nakon ukidanja aparthejda. Prema izveštaju južnoafričke vlade iz 2017, belci poseduju oko 72 odsto poljoprivrednog zemljišta, a crni Južnoafrikanci samo oko četiri odsto pojedinačno registrovanih farmi. Pritom beli Južnoafrikanci čine samo 7,8 odsto ukupnog stanovništva Južnoafričke Republike.
Ovaj članak je preveden s nemačkog jezika, a nastao je u saradnji s timovima za proveru činjenica javnih servisa ARD-Faktenfinder, BR24 #Faktenfuchs i DW Faktencheck