Ivan Đerković (po agencijama)  [ DW ]

22. 05. 2025. 10:10

Alternativa za Njemačku ponovo ostala kratkih rukava

Alternativa za Njemačku (AfD) očekivano je pretrpjela poraze prilikom glasanja za predsjednike odbora u novom sazivu Bundestagu. U svih šest odbora u kojima stranka ima pravo da predloži predsjednike, njeni kandidati nisu prošli.

U moćnom Odboru za budžet nije izabrana kandidatkinja AfD-a Ulrike Šilke-Cizing, a isto tako su prošli i kandidati te stranke u odborima za pravna pitanja, unutrašnje poslove, rad, finansije i peticije.

Pošto nijedan predsjednik nije izabran, članovi s najdužim stažom privremeno su preuzeli rukovođenje odborima. Nijedan od njih nije političar AfD-a.

Aktuelni Bundestag ima 24 odbora. Oni su specijalizovani za različite oblasti i igraju centralnu ulogu u zakonodavnom procesu. U njima sjede političari iz različitih poslaničkih grupa u skladu s većinskom strukturom Bundestaga. Oni pripremaju zakonodavne odluke o kojima se kasnije raspravlja na plenarnoj sjednici parlamenta. Takođe, konsultuju stručnjake, a sastaju se i radi konsultacija u kriznim situacijama.

Predsjednici odbora sazivaju, pripremaju i predsjedavaju sastancima, i predstavljaju Odbor. Predsjednike mora izabrati većina članova odbora – i zato su im potrebni glasovi drugih poslaničkih grupa.

Bilo je za očekivati

AfD je slično prošla i u prethodnom sazivu Bundestaga. Pošto je stranka smatrala da su joj tako prekršena prava na jednak tretman kao poslaničke grupe, podnijela je tužbu Saveznom ustavnom sudu. Presuđeno je, međutim, da je postupak imenovanja interna stvar Parlamenta.

Zato je bilo za očekivati da će poslanici AfD-a ponovo neuspješno proći na izborima za predsjednike odbora u novom sazivu Bundestagu. Uoči konstitutivnih sjednica odbora, rukovodstvo poslaničke grupe vladajućih Demohrišćana (CDU/CSU) predložilo je svojim članovima da ne podrže kandidate AfD-a. Prvi parlamentarni sekretar poslaničke grupe takođe vladajućih Socijaldemokrata (SPD), Dirk Vize, rekao je: „Danas ne biramo poslanike AfD-a za predsjednike odbora.“

Njemačka Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka klasifikovala je početkom maja AfD kao „provjereno desno ekstremnu“ stranku. Međutim, nakon što je AfD podnijela tužbu protiv te klasifikacije, a Služba za zaštitu ustavnog poretka za sada je obustavio njeno sprovođenje iz proceduralnih razloga.

AfD: To je „diskriminacija“

Nakon neuspješnih izbora za predsjednike odbora kopredsjednica AfD-a Alis Vajdel je rekla: „Mi, kao rukovodstvo stranke AfD i poslaničke grupe, to osuđujemo.“ Vajdel je optužila ostale poslaničke grupe za „diskriminaciju“.

Drugi kopredsjednik AfD-a, Tino Krupala, pozvao je ostale stranke da „prekinu s tim igrama“. S „isključivanjem“ AfD-a se mora prestati, s obzirom na, kako je podsjetio, deset miliona njenih birača na izborima u februaru.

Demohrišćani, međutim, odbacuju te kritike. „Svaka parlamentarna grupa ima pravo da predstavi svoje kandidate, a njima je potrebna većina“, rekao je potpredsjednik poslaničke grupe Sep Miler. „Ne znam šta je tu nedemokratski. Naprotiv: najviše demokratsko dobro je izbor u odgovarajućem odboru“, dodao je Miler.

Predsjednici ostalih odbora su izabrani

I dok odbori u kojima pravo da imenuje predsjednika pripada AfD-u još uvijek čekaju da budu konstituisani, drugi odbori imenovali su nove predsjednike.

Političar CDU Armin Lašet novi je predsjednik Odbora za spoljne poslove, dok će njegov partijski kolega Tomas Revekamp predsjedavati Odboru za odbranu. Bivša kopredsjednica SPD-a Saskija Esken sada predsjedava Odboru za obrazovanje i porodicu, političar Zelenih Anton Hofrajter ponovo je izabran za šefa Odbora za evropske poslove, a poslanik Ljevice Lorenc Gesta Bojtin predsjednik je Odbora za životnu sredinu.