- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
19. 05. 2025. 12:15
Čitaj mi:
Njemci premalo rade?
U 2023. godini je stanovništvo u Njemačkoj (od 15 do 64 godine starosti) radilo u prosjeku 1.036 radnih sati, navodi se u studiji koju je objavio Institutu za njemačku privredu (IW), blizak poslodavcima.
U poređenju sa svih 38 zemalja članica grupe Organizacije za evropsku saradnju i razvoj, kojoj pripadaju privredno jake nacije, Njemačka se time našla na trećem mjestu od pozadi.
Manje radnih sati nego u Njemačkoj zabilježeno je samo u Francuskoj (1.027) i Belgiji (1.021), stoji u studiji. Najviše se radilo na Novom Zelandu (oko 1.402 radna sata), zatim u Češkoj (1.326) i Izraelu (1.312).
Pri tom su Njemci 2023. radili više nego prije deset godina: 2013. godine to je bilo oko 1.013 radnih sati po stanovniku u radnom dobu. No to je rast od svega oko dva odsto.
U drugim evropskim zemljama broj radnih sati je u posljednjih deset godina porastao znatno više: u Španiji za 15 odsto, u Grčkoj za 21 odsto, a u Poljskoj čak za 23 odsto.
Njemci bi trebalo da rade više
Pitanje koliko Njemci rade ima i političku težinu: novi savezni kancelar Fridrih Merc (CDU) više puta je govorio da građani moraju više da rade.
Naime, Njemačka i dalje ima ozbiljan problem sa nedostatkom radne snage. Kao jedno od rješenja pominje se i ukidanje jednog državnog praznika.
I predsjednik IW-a Mihael Hiter je u izjavi za Bild upozorio: „Svi mi svakodnevno osjećamo nedostatak stručne radne snage: restorani su češće zatvoreni nego ranije, njegovatelji su preopterećeni jer imaju premalo kolega. Slično je u vrtićima i malim zanatskim radnjama.“
Do kraja decenije će, ističe on, u Njemačkoj „nedostajati oko 4,2 milijarde radnih sati“.
Povećati zaposlenost žena
Savezna ministarka rada Berbel Bas (SPD) u tom je kontekstu tokom vikenda uputila apel poslodavcima: oni moraju da ponude bolje radne uslove kako bi se posebno povećala zaposlenost žena.
„Svaka dodatna radna snaga i svaki dodatni radni sat vode nas naprijed“, rekla je ministarka.
Ona je dodala da u Njemačkoj ima žena „koje se nađu u zamci rada sa nepunim radnim vremenom, ali ne svojom voljom“. One žele da rade više, ali to ne mogu zbog premalo mjesta u dječjim vrtićima i cjelodnevnim boravcima u školama ili zbog radnih uslova koji nisu prilagođeni porodici.
Prema riječima ministarke Bas, u Njemačkoj samo 11 odsto muškaraca radi manje od punog radnog vremena, dok je kod žena taj udio 49 odsto.
Povećati uopšte broj radnih sati
IW preporučuje da ljudi koji rade sa nepunim radnim vremenom generalno treba da povećaju broj radnih sati. U 2023. godini je oko 30 odsto zaposlenih u Njemačkoj radilo tako, dok je u Italiji taj udio, prema IW-u, bio oko 18 odsto, a u Poljskoj samo šest odsto.
Osim toga, premalo Njemaca radi do zakonske starosne granice za penziju. Ako politika želi da se u Njemačkoj ponovo više radi, mora „ukloniti pogrešne podsticaje poput penzije sa 63 godine“, zahtijeva IW.