Jens Turau  [ DW ]

12. 05. 2025. 08:22

Njemačka i Izrael: Jubilej u debeloj sjenci

Pre šest decenija, 12. maja 1965. godine, Njemačka i Izrael su uspostavili diplomatske odnose. Bile su potrebne duže pripreme za to.

Jer, Drugi svetski rat okončan je 20 godina ranije. U obje zemlje bilo je živo sjećanje na genocid koji je nacistička Njemačka počinila nad evropskim Jevrejima.

I danas, 80 godina nakon kraja rata, odnosi sa Izraelom ostaju izuzetno važni – ali i kompleksni.

Hercog u Berlinu, Štajnmajer u Izraelu

Na godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa u Berlin dolazi izraelski predsjednik Isak Hercog. Zajedno s njemačkim predsjednikom Frank-Valterom Štajnmajerom posjetiće memorijalni centar „Peron 17“ („Gleis 17“) na stanici Grunevald.

Sa tog koloseka je za vrijeme nacističkog režima oko deset hiljada10.000 Jevreja deportovano u koncentracione logore.

Hercog će se sastati s više od sto njemačkih i izraelskih tinejdžera, svjestan da je antisemitizam, naročito među mladima u Njemačkoj, značajno porastao od početka rata u Pojasu Gaze pre više od godinu i po dana.

Hercog će potom, zajedno sa Štajnmajerom, otputovati u Izrael, gdje će posjetiti kibuc na granici s Gazom.

Merkel u Knesetu o „državnom rezonu“

Posjeta se dešava u prvim danima nove njemačke vlade sa demohrišćaninom Fridrihom Mercom na čelu. Kao i svi kancelari prije njega, Merc je svjestan posebnog značaja i odgovornosti Njemačke prema Izraelu.

Kada je bivša kancelarka Angela Merkel (CDU) 2008. godine posjetila Izrael i govorila u parlamentu – Knesetu – upotrebila je izraz „državni rezon“ (Staatsräson) da opiše tu odgovornost.

Prema njenim riječima, to je posebna politička obaveza Njemačke da podržava egzistenciju i bezbjednost Izraela.

Državni rezon kao maksima

To je politička maksima, ali ne i pravna. Ipak, kancelari posle Merkel – kao i većina prije nje – djelovali su u duhu tog principa.

Uprkos kritikama izraelske ofanzive u Gazi, njemački političari uvjek iznova ističu da Izrael ima pravo da se brani nakon brutalnog terorističkog napada islamističkog Hamasa 7. oktobra 2023, pri čemu Njemačka, kako naglašavaju, ostaje pouzdan saveznik Izraela.

U praksi, sprovođenje tog principa može biti veoma zahtjevno: i u Njemačkoj jača kritika izraelske vojne akcije u Gazi. Od početka marta Izrael blokira isporuke pomoći u palestinske teritorije, što dovodi do gladi i smrti brojnih civila.

U prvom intervjuu kao kancelar za ARD, Fridrih Merc je rekao: „Mora biti jasno da izraelska vlada mora poštovati i međunarodno pravo, uključujući ratno pravo.“

Netanjahu na potjernici

U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je naloge za hapšenje, između ostalih i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Galanta – zbog sumnje da su u Pojasu Gaze počinjeni ratni zločini.

Njemačka je jedan od osnivača tog suda i po zakonu bi morala da uhapsi Netanjahua ako bi došao u Njemačku.

Ipak, Merc je dan nakon parlamentarnih izbora, nakon telefonskog razgovora s Netanjahuom, izjavio da će kao kancelar pronaći „načine i sredstva“ da Netanjahu dođe u Njemačku, a da „ne bude uhapšen“.

Tu formulaciju Merc nije ponovio nakon što je stupio na funkciju kancelara.

Merc: Izrael da ispuni humanitarne obaveze

Umjesto toga, novi kancelar je u intervjuu za ARD rekao: „Izrael ima pravo da se brani od brutalnog napada Hamasovih terorista od 7. oktobra i svega što je nakon toga uslijedilo.“

„Ali Izrael takođe mora ostati zemlja koja ispunjava svoje humanitarne obaveze – upravo tamo gdje se ovaj užasni rat sada vodi, u Pojasu Gaze, tamo gdje se nužno odvija sukob s Hamasovim teroristima.“

Spor oko naloga za hapšenje izraelskog premijera pokazuje koliko su odnosi između dvije zemlje i danas kompleksni – i koliko ih određuje rat u Gazi.

Iako je bivša ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Zeleni) često putovala u Izrael od početka rata, poslednja posjeta Netanjahua Berlinu dogodila se u martu 2023, kada je susreo tadašnjeg kancelara Olafa Šolca (SPD).

Njemačka i Izrael inače održavaju i tzv. međuvladine konsultacije – susrete kompletnih kabineta – kako bi naglasili posebnost bilateralnih odnosa.

Nemačka takve sastanke ima sa svega dvanaest zemalja u svetu. Poslednje konsultacije s Izraelom održane su pre više od sedam godina.