Ivica Petrović (Beograd)  [ DW ]

07. 05. 2025. 09:16

Studenti zovu, izbori i lista na dugom štapu

„Pozivamo narod da podrži listu kojoj će studenti u blokadi svih visokoškolskih ustanova na teritoriji Srbije prenijeti svoje povjerenje, kako bi na terazijama pravde prevagnula istina“, naveli su „Studenti u blokadi“.

Kako su objasnili pojedini studenti, oni se neće kandidovati već će na podržati ljude koji „imaju kredibilitet“ i za koje misle da će zastupati glas naroda.

To se vidi kao vrhunac političke artikulacije višemjesečnih protesta u Srbiji, a izbori se vide i kao preduslov za ispunjenje studentskih zahtjeva.

Nekoliko opozicionih partija bezuslovno podržavaju studentski zahtjev, i navode da će sve svoje resurse posvetiti tom cilju. Pojedini opozicioni lideri smatraju da je ideja prelazne vlade bila bolja, i da je nemoguće očekivati fer i slobodne izbore koje će organizovati Aleksandar Vučić.

Vlast jednoglasno odbacuje ideju vanrednih izbora, koje vidi kao katastrofu za državu, ili ne vide nikakvu potrebu za tim, jer kako kaže ministar policije Ivica Dačić, „oni mogu biti kraj sna onih koji traže izbore“.

U poznatom maniru, predstavnici režima su i ovu priliku iskoristili da legitiman zahtjev za političkim promjenama predstave kao nekakvu podzemnu i nezakonitu aktivnost.

Netipično odbijanje izbora

Tokom proteklih mjeseci vlasti su činile tek kozmetičke ustupke, i stoga su, recimo, odbacivali ideju prelazne vlade, a sada i ideju vanrednih izbora.

To već ne spada u tipično ponašanje režima, koji je često posezao za vanrednim izborima u trenucima političkih kriza.

Opozicija smatra da je vlastima nepovratno narušen politički rejting, i kako za DW primjećuje novinar Nedim Sejdinović, „Vučić je na izbore izlazio samo kada je bio uvjeren u svoju pobjedu“.

„Ako se sada pokaže da je upitna pobjeda SNS, mislim da će oni po svaku cijenu izbjegavati da raspišu izbore. Takođe, oni će to izbjegavati i ako procijene da će narasli bunt građana dovesti do mnogo jače kontrole izbora, što može dovesti do toga – da upotrebimo i malo ironije – da razmisle i o ukidanju izbora“, kaže Sejdinović za DW.

Raste pritisak na Vučića

Nije jasno i kako će se vlasti natjerati na raspisivanje izbora, jer vidimo da nisu pristali ni na neka za njih možda bezbolnija rješenja.

Kako za DW ocjenjuje politički analitičar Dragomir Anđelković, formulisanje jasnog zahtjeva „dovodi do veće mobilizacije i jačeg pritiska na Aleksandra Vučića“.

„On se do sada nije suočio sa nečim što ima političku dimenziju, i to teško može da odbije bez priznanja da krade na izborima. To će biti problem i za EU i druge međunarodne faktore, jer do sada je uvijek govorio kako je uvijek spreman da narod da svoj sud – sada za to ima priliku, naravno uz uslov da se neke stvari promijene u izbornom procesu“, napominje Anđelković.

Zašto ovaj, a ne onaj?

Studenti su proteklih mjeseci trpjeli i brojne kritike zbog ograđivanja od opozicionih partija i pokreta, i to sada može predstavljati dodatni problem.

Buduća studentska lista će vjerovatno imati i imena pripadnika opozicije i raznih građanskih pokreta. To će vjerovatno dovesti do tradicionalne debate na srpskoj političkoj sceni: zašto ovaj može, a ona ne može na listu i tako dalje.

„To jeste velika zamka“, smatra Nedim Sejdinović, „jer će za početak političke stranke koje podrže studente doći u situaciju neke vrste samoukidanja.“

„S druge strane politički procesi u Srbiji traju dugo, i iz tog ugla svaki čovjek može da bude pod znakom pitanja, ili zato što se u jednom periodu bavio politikom ili naprotiv baš zato što se nije bavio politikom. Studenti jesu podigli letvicu i sami sebi, i nadam se da će i kriterijumi za ljude na toj listi biti stručnost, ozbiljnost i predanost a ne neka vrsta moralne panike“, navodi Sejdinović.

Lista koja se očekuju od studenata će u najširem smislu biti građanska, kaže Dragomir Anđelković.

„Tu će biti mjesta i za opoziciju, ali kao pojedinačne učesnike. Ta lista će imati veliki moralni kredibilitet koji vjerujem da neće biti dovođen u pitanje. To bi za one koji su nezadovoljni bio crveni karton, i prošli bi kao Vuk Drašković uoči 5. oktobra 2000 godine. kada nije bio spreman za dogovor i nestao je sa političke scene“, skreće pažnju Anđelković.

Klizav teren izbornih uslova

Ispunjavanje izbornih uslova je sledeća velika dilema, jer čak i ako pristane na izbore, vlast sasvim sigurno neće ispuniti uslove za fer i slobodne izbore.

Ili će u najboljem slučaju fingirati ispunjenje tih uslova, prije svega zbog međunarodne zajednice.

Medijska situacija se iz ovog ugla može samo pogoršavati, ocjenjuje Nedim Sejdinović, dok je sređivanje biračkog spiska ozbiljan posao koji zahtijeva i stručne ljude i vrijeme.

„Kapilarni glasovi, zloupotreba socijalnih ustanova, kupovina glasova, zastrašivanje – mislim da vlast tu već može imati izvjesnih problema. Tu su se stvari zahvaljujući protestima malo promijenile, a mislim da je to slučaj i sa prevarama na samim biračkim mjestima. Čitav ovaj pokret građana i njihova organizovanost može značiti po prvi put ozbiljniju kontrolu tokom izbornog dana“, naglašava Sejdinović.

Kako do izbora?

Ukoliko vlast ostane čvrsto na poziciji da ne želi izbore Dragomir Anđelković kaže da „široka lista i jasno definisani zahtjevi omogućavaju da se napravi mnogo efikasniji pritisak, koji bi podrazumijevao snažnije blokade državnih institucija, pozivanje građana na pasivan otpor, što su studenti do sada odbijali, ali sada to može biti mnogo fokusiraniji pritisak zbog koga će vlast morati da popusti“.

Nedim Sejdinović sa druge strane smatra da je „kriza u Srbiji već toliko duboka da je teško da se prevaziđe bez nekih krupnih političkih rješenja, a izbori su svakako jedno od tih rješenja“.

„Sve i da protesti preko noći nestanu, ogromno je nezadovoljstvo građana i biće dovoljan mali povod da oni ponovo buknu“, zaključuje Sejdinović.