Kristijan Bergman (MDR)  [ DW ]

07. 05. 2025. 07:31

Policijski dosije iz Argentine otkriva nove detalje o Mengeleu

Novinari redakcije njemačkoj javnog servisa MDR investigativ su tokom istraživanja došli do policijskog dosijea o nacističkom zločincu Jozefu Mengeleu, koji se do sada smatrao nestalim.

Dokumenta, koja očigledno potiču iz arhive argentinske savezne policije, sadrže osjetljive podatke o Mengelovim boravcima poslije Drugog svjetskog rata – i dopunjuju dosadašnja saznanja o njegovom bjekstvu i međunarodnoj potjernici za njim. Prema informacijama redakcije MDR investigativ, dosije je iz arhive nestao 2002. godine.

Iz dokumenata se vidi da je Jozef Mengele u februaru 1959. planirao da uđe u Njemačku. U dosijeu se nalazi i odgovarajući zahtjev upućen argentinskim vlastima – koji do sada nije bio poznat.

Ugledni istoričar i stručnjak za nacistički period, Bogdan Muzijal, detaljno je proučio kopije dosijea i ocijenio ih kao autentične.

„Ovaj dosije proširuje naša dosadašnja saznanja. Pokazuje se da su pojedine države očigledno imale konkretnije informacije nego što se do sada pretpostavljalo."

Mengele je 1959. htio da doputuje u Njemačku, a da li je i bio - ne zna se

„Zanimljivo je to što je u februaru 1959. zatražio putovanje u Zapadnu Njemačku i to pod svojim pravim imenom. Znamo da su postojale glasine, znamo i da mu je otac tada bio bolestan. To se poklapa. I sada imamo potvrdu da je zaista namjeravao da dođe kao Jozef Mengele. To pokazuje da se osjećao sigurno. Rekao je – moj identitet je pravi, osjećam se sigurno i idem čak u Njemačku da posjetim oca."

Do sada su postojala samo nepotvrđena svjedočenja o tome, kaže Muzijal za MDR investigativ.

Na pitanje da li je Mengele zaista ponovo bio u Njemačkoj, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova je za MDR investigativ navelo da „nema informacije o tome da je Jozef Mengele zaista putovao u Saveznu Republiku Njemačku."

Mengele u Aušvicu - selekcija i brutalni eksperimenti

Drugi svjetski ratzavršio se pre 80 godina, u Evropi – 8. maja. To je bio i kraj Holokausta – ubistva šest miliona Jevreja. U središtu tog genocida nalazio se logor Aušvic-Birkenau, gdje je ubijeno više od milion ljudi. U tom koncentracionom logoru Jozef Mengele je „radio kao ljekar".

Mengele je bio zadužen za selekciju – to znači da je birao među zatvorenicima ko će moći da radi ili da služi njegovim brutalnim medicinskim eksperimentima, odnosno da ostane u životu. Ostali su odmah ubijani u gasnim komorama.

Početkom 1945. Aušvic je oslobodila je Crvena armija.

Nedugo potom Mengele je nestao. Već u maju 1945. saveznici su za njim raspisali potjernicu zbog masovnih ubistava.

Brojni nacistički zločinici su poslije rata živjeli u Južnoj Americi

Kao i mnogi drugi nacistički zločinci, iskoristio je haos poslijeratnog perioda i 1949. pobjegao u Argentinu.

Brojni nacistički zločinci pobjegli su u Južnu Ameriku. Argentina se – kao i mnoge zapadne države – rano fokusirala na borbu protiv komunizma. Nacisti su tada smatrani dobrodošlim saveznicima.

„Sve tadašnje (zapadne) vlade su primale njemačke naučnike. Pa i Argentina", kaže Ariel Gelblung iz Centra „Simon Vizental" u Buenos Airesu. Njegova organizacija širom svijeta traga za nacističkim zločincima.

Do danas nije poznato da li je Mengele u Argentini zaista naučno radio. Finansijski je bio zbrinut – podržavala ga je imućna porodica. Živio je komforno, u vili u jednom od najboljih djelova Buenos Airesa. Nije bilo očiglednog razloga za bjekstvo.

Ko je Mengeleu u Argentini dojavio da treba da bježi?

Međutim, krajem pedesetih godina Mengele je navodno dobio informaciju da mu je neko na tragu. Bio je dio mreže bivših nacista koji su međusobno pomagali jedni drugima. Dok se on 1959. sklonio u Paragvaj, Adolf Ajhman – jedan od glavnih organizatora Holokausta – ostao je u Buenos Airesu.

To je za Ajhmana bilo kobno. Izraelska tajna služba Mosad ušla mu je u trag, otela ga i odvela u Izrael, gdje je osuđen na smrt i pogubljen.

Jozef Mengele je, za razliku od njega, nastavio da živi na slobodi – prvo u Paragvaju, a zatim u Brazilu.

Redakcija MDR Investigativ imala je uvid u dokumente kod jednog kolekcionara i uspjela da ih fotografiše.

„Ovi dokumenti potiču iz arhive argentinske policije. Ovdje je zapisano kako su se stvari zaista odvijale – sa tačnim činjenicama i datumima", kaže kolekcionar koji želi da ostane anoniman.

Prema saznanjima redakcije MDR Investigativ, dosije je nestao prije više od 20 godina. Zašto je toliko dugo bio sakriven? Policija je, kako tvrdi profesor Danijel Fajerštajn sa Centra za proučavanje genocida u Buenos Ajresu, pokušavala da zaštiti samu sebe.

„Prije nego što je Ajhman bio otet, Njemačka je po prvi put poslala informacije Argentini i tražila izručenje Jozefa Mengelea." Ali kada su argentinske snage bezbjednosti stigle, Mengele je već bio u bjekstvu.

„Upozoren je čak dva puta", kaže Fajerštajn. Sumnja se da su dojave potekle iz samih policijskih krugova. Pokrenuta je interna istraga. „Ta interna istraga je bila tajna i uklonjena je iz zvaničnih dosijea."

Odnos njemačkih vlasti prema Mengeleu

U raznim arhivama u Buenos Ajresu, kako navodi MDR Investigativ - ne postoje kopije pronađenog policijskog dosijea. Međutim, identični djelovi teksta pojavljuju se u drugim dokumentima – što potvrđuje njegovu autentičnost.

Iz dokumenata njemačkog Ministarstva spoljnih poslova proizlazi da je Njemačka tek krajem 1959. Argentini uputila zahjtev za Mengeleovo izručenje. Tri godine ranije, Mengele je pod svojim pravim imenom podnio zahtjev za pasoš u njemačkoj ambasadi.

Argentinska policija, je očigledno znala gdje se Mengele nalazi. Iz dosijea se takođe vidi da je argentinska policija još u januaru 1960. bila obaviještena da je Mengele pobjegao u Paragvaj.

„Zanimljivo je da je Argentina znala gdje se nalazi. Ni ja to nisam znao", kaže istoričar Musial.

Još iste godine Mengele je pobjegao dalje – u Brazil. Iz dosijea proizlazi da je brazilska policija još od 1963. od argentinskih vlasti tražila sve podatke o Mengeleu – uključujući otiske prstiju i fotografije. To ukazuje da je policija imala konkretne sumnje da se Mengele nalazio na teritoriji Brazila.

Šta su u to vrijeme znale njemačke vlasti? Spoljna obavještajna služba BND sarađivala je sa Mengeleovim pomagačima - a do danas dozvoljava uvid u vrlo ograničen broj dokumenata.

Na upit redakcije MDR Investigativ, BND odgovara: „U uvid u spise o (…) ratnim zločincima i osobama optuženim za nacističke zločine u Južnoj Americi već su imali naučnici i medijski radnici. Ne može se unaprijed reći kada će koji dokumenti biti dostupni javnosti (...)."

Kritičari i danas zamjeraju njemačkoj državi da je vrlo malo radila na razotkrivanju saradnje i veza sa nacističkim zločincima - ili čak da je potpuno zakazala.

S tim se ne slaže istoričar Musial: „Zakazati bi značilo da je država zaista htjela da ih goni. A u slučaju Mengelea se vidi da te volje uopšte nije bilo." Zato, tvrdi on, država nije zakazala. „Naprotiv – bila je uspješna. Jer njen cilj je zapravo bio: ne goniti."

Mengele je do smrti 1979. živio pod lažnim imenom u Brazilu. Njegov grob otkriven je 1985.

Ovaj ponovo pronađeni policijski dosije otvara nova pitanja – o saučesništvu Argentine, Brazila i Njemačke i odnosu prema jednom od najokrutnijih nacističkih zločinaca.