Dijana Roščić  [ DW ]

03. 05. 2025. 07:42

Sloboda medija: Rang-lista Reportera bez granica 2025.

U svom godišnjem izvještaju, objavljenom u petak, Reporteri bez granica kažu da je sloboda medija pala je na najniži nivo u posljednje 23 godine, otkako ta odrganizacija prati stanje u svijetu.

U 90 od 180 zemalja situacija za medijske radnike ocijenjena je kao „teška" ili „veoma teška". Pored krhke bezbjednosne situacije i sve izraženijeg autoritarizma, velike probleme medijima širom svijeta zadaje prije svega ekonomski pritisak.

Samo sedam država je dobilo najvišu ocjenu - i sve su u Evropi.

Rang lista se odnosi na 2024. Ipak, „treba je posmatrati kao tačan odraz situacije u trenutku objavljivanja, jer se podaci ažuriraju kada dođe do drastične promjene u stanju slobode medija“, navodi RSF.

Kako se rangiraju zemlje?

Rang-lista slobode medija Reportera bez granica ocjenjuje situaciju u nekoj zemlji ili teritoriji prema pet kategorija: politika, pravo, ekonomija, sociokultura i bezbjednost.

Države mogu da dobiju maksimalno 100 bodova, a po broju bodova su klasifikovane u grupe od 0 do 40 bodova u kojima je stanje slobode medija veoma teško, pa onda od 40 do 55 bodova u kojima je situacija za medije i novinare označena kao teška, zatim od 55 do 70 gde stanje problematično. Ako država ima između 70 i 85 bodova onda je tamo stanje zadovoljavajuće, i na kraju su države u kojima situacija dobra imaju 85 i više bodova.

Najbolji i najgori na listi

Prva mjesta na rang-listi slobode medija tradicionalno zauzimaju skandinavske zemlje. Norveška je već devetu godinu zaredom na 1. mjestu (92,31 bodova). Ove godine na 2. mjestu našla Estonija (89,46 bodova), što je čini najbolje rangiranom zemljom članicom EU.

Najbolje plasirane zemlje van Evrope su Novi Zeland na 16. mjestu i Trinidad i Tobago na 19. mjestu.

Sjedinjene Države se nalaze na 57. mjestu sa 65,49 bodova - isto koliko ima i Gambija koja je pak smještena na 58. mjesto. Prošle godine SAD su bile na 55. mjestu sa 66,59 bodova.

Najgore plasirana članica EU je Grčka: nalazi se na 89 mjestu sa 55,37 bodova. Stanje u toj zemlji EU je problematično, kao i u Italiji, Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj.

Na dnu ljestvice nema mnogo promjena – izuzetak je Kina sa 14,8 bodova koja je pala za šest mjesta i sada se nalazi 178. mjestu. Pretposljednje mjesto na listi slobode medija zauzima Sjeverna Koreja (179).

Na samom dnu liste ostaje Eritreja (180 mjesto) sa 11,32 boda. Parlament se u toj zemlji posljednji put sastao 2001. Četvoro novinara uhapšenih prije više od 20 godina i dalje je u pritvoru bez optužnice, među njima i švedski državljanin Davit Isak. On je jedan od najduže zatočenih novinara na svijetu.

Njemačka „pala" na 11. mjesto - stanje zadovoljavajuće

Njemačka je pala za jednu poziciju i ove godine se nalazi na 11. mjestu (83,85 bodova) - što je, međutim, posljedica poboljšanja situacije u drugim državama, a ne pogoršanja unutar Njemačke koje prošle godine čak imala minimalno goru ocjenu nego sada (83,84 bodova). Ali, treba reći da je Njemačka bila na 11. mjestu i 2020. godine - ali je tada imala znatno više bodova 87,84 i spadala je u grupu zemalja u kojima je situacija - dobra.

„Iako je pravni okvir u cjelini povoljan za novinarstvo, reforme bezbjednosnih zakona dale su obavještajnim službama šira ovlašćenja koja potkopavaju osnovna prava novinara. Pored toga, pristup informacijama je fragmentiran, medijski pluralizam je ugrožen, a nasilje nad novinarima u porastu.

Novinari su sve češće meta prijetnji, uznemiravanja i fizičkih napada – u najvećem broju slučajeva od strane desničarskih ekstremista, ali i pripadnika krajnje ljevice i policije. Tokom 2024. pojavio se novi trend: više napada na novinare izvršili su demonstranti tokom protesta protiv rata u Gazi. Iako se fizičko nasilje uglavnom procesuira, sajber-uznemiravanje uglavnom ostaje nekažnjeno. Novinari koji izvještavaju s protesta povremeno bivaju i uhapšeni" , navodi RSF.

Crna Gora se „popela" na 37. mjesto - stanje zadovoljavajuće

Crna Gora je najbolje plasirana zemlja Zapadnog Balkana (37. mjesto), i dobila je 72, 83 boda. Međutim, prošle godine je sa više bodova (73,21) bila na 40. mjestu.

Evo šta RSF piše na svom sajtu: „Ustav i zakoni Crne Gore garantuju slobodu govora i izražavanja, ali je sloboda medija i dalje ugrožena političkim uplitanjem, nerasvijetljenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima".

Hrvatska pala na 60. mjesto - stanje problematično

Hrvatska je na 60. mjestu sa 64,2 boda i doživjela je veliki pad na listi u odnosu na prošlu godinu kada je bila na 48. mjestu sa 68,79 bodova.

„Iako je medijska scena raznovrsna i dinamična, vlada nije uspjela da zaštiti novinare od strateških tužbi protiv javnog učešća (SLAPP tužbi) i napada organizovanog kriminala, a istovremeno je vršila pritisak na medije", piše RSF.

BiH pala na 86 mjesto - stanje problematično

Bosna i Hercegovina je dobila 56,33 boda i nalazi se na 86. mjestu. To je pad u odnosu na prošlu godinu kada je bila na 81. mjestu sa 58,85. bodova.

„Sloboda medija i kvalitet novinarstva znatno variraju širom zemlje. Novinarstvo od javnog interesa u Republici Srpskoj, entitetu sa srpskom većinom, suočava se s izazovima usljed ponovne kriminalizacije klevete i rastućeg uticaja ruske propagande", navodi RSF.

Srbija se „popela" na 96. mjesto - stanje teško

Srbija je dobila 53,55 bodova našla se ove godine na 96. mjestu. I ovdje rangiranje treba posmatrati sa skepsom jer se Srbija popela za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu, ali je tada imala više bodova 54,48.

„Iako u Srbiji postoji kvalitetno novinarstvo, koje je nagrađivano za istraživanja o kriminalu i korupciji, ono se nalazi između bujice lažnih vijesti i propagande. Uprkos solidnom pravnom okviru, novinari su izloženi političkim pritiscima, a zločini počinjeni nad njima ostaju nekažnjeni", navodi RSF.

Kosovo je palo na 99 mjesto - stanje teško

Kosovo je najgore ranigarno među zemljama Zapadnog Balkana sa 52,73 boda nalazi se na 99. mjestu. To je veliko pogoršanje u odnosu na prethodnu rang listu kada je Kosovo bilo na 75 mjestu sa 60,19 bodova.

RSF: „Iako je medijsko tržište na Kosovu raznoliko, njegov razvoj je ograničen njegovom malom veličinom i etničkim podjelama. Sloboda medija ugrožena je politički obojenom regulativom, tužbama za zastrašivanje, nedovoljnim pristupom javnim informacijama i ozbiljnim rizicima po bezbjednost novinara".

Ko su Reporteri bez granica?

Reporteri bez granica (RSF) su međunarodna neprofitna organizacija, sa, kako navode „mandatom u duhu člana 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i ključnih deklaracija i povelja koje se odnose na novinarsku etiku, posebno Minhenske deklaracije o dužnostima i pravima novinara".

Osnovana je 1985. u Monpeljeu u Francuskoj od strane četvoro novinara. Kao organizacija od javnog interesa u Francuskoj priznatia od 1995. a ima i konsultativni status pri UN i Savjetu Evrope. RSF se finansira iz više izvora od kojih je najveći francuska država sa 54 odsto, a slijede različite fondacije sa 22 odsto, te donacije firmi 11 odsto.