Zoran Arbutina  [ DW ]

03. 05. 2025. 09:08

Hrvatska i slučaj Novosti: napad na Srbe, na slobodu medija - ili oboje?

Iako bi Savjet za nacionalne manjine u Hrvatskoj trebalo da djeluje autonomno i nezavisno od političke konstelacije u Saboru, sve ukazuje na to da je nedavna odluka (24. aprila) o smanjenju finansijskih sredstava koja se dodjeljuju nedjeljniku Novosti prije svega politički motivisana.

Politička odluka protiv srpske manjine

Neposredno nakon odluke krovnog tijela nacionalnih manjina u Hrvatskoj da će list srpske manjine ubuduće dobijati trećinu manje sredstava – 400.000 eura umesto dosadašnjih 610.000 godišnje – manji partner u koalicionoj vladi Andreja Plenkovića, Domovinski pokret, je na svojoj Fejsbuk stranici objavio: „Što obećamo, to i ostvarimo – smanjeno finansiranje nedjeljniku Novosti!"

A u svom obraćanju na sjednici Savjeta i Furio Radin, predstavnik italijanske manjine u Saboru, jasno je naglasio: „Smanjenje sredstava Novostima za 200.000 eura je politički čin."

To potvrđuje i Žarko Puhovski, filozof i politički analitičar iz Zagreba. U razgovoru za DW on, međutim, naglašava da je Savjet za nacionalne manjine od početka imao političku pozadinu:

„Čitav koncept zaštite manjina je politički, da bi se izbjegle primjedbe iz inostranstva, prije svega iz Njemačke. A u ovom konkretnom slučaju sada se radilo o političkom obećanju manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, Domovinskog pokreta (DP), koji je kao glavnu tačku svog programa za izbore imao smanjenje uticaja 'ozloglašenog Pupovca', kako su govorili, na hrvatsku politiku i onemogućavanje navodnog antihrvatskog djelovanja Novosti."

Puhovski smatra da se ovdje prije svega radi o dnevnopolitičkim interesima DP-a „koji želi da se pozicionira kao jedina prava desničarska stranka u zemlji. Pritom su oni, u hrvatskom kontekstu desničari, prije svega po svom 'srbožderstvu', po tome što su izrazito antisrpski orijentisani."

Ne samo folklor i narodni običaji

Iako Savjet za nacionalne manjine svoju odluku o smanjenju sredstava Novostima nije obrazložio – na šta i nije obavezan – predsjednik Saveta Tibor Varga je nakon sjednice u kratkoj izjavi novinarima izjavio da to nije bila politička odluka i da je Savjet djelovao nezavisno. Rekao je da odluka nije donijeta pod političkim pritiskom Domovinskog pokreta, već da se radi o tome da se finansiraju programi kulturne autonomije kao što su informisanje, izdavaštvo, kulturne manifestacije i kulturni amaterizam – ali ne i politički medijski sadržaji.

Glavna urednica Novosti, Andrea Radak, u razgovoru za DW ističe da je to teško povjerovati, te da je uz to i u suprotnosti sa zadatkom Savjeta, koji bi trebalo da unapređuje učešće manjina u javnom životu zemlje.

„Tibor Varga je rekao da Savjet finansira programe kulturne autonomije, a da za politički sadržaj nema sredstava. Ali taj kriterijum je primijenjen samo na Novosti, a na druge nije. Utoliko je riječ o proizvoljnoj, a ne o načelnoj odluci."

Radak napominje da se pripadnici nacionalnih manjina ne mogu svesti samo na to jedno obilježje.

„Oni su i politički građani ove zemlje, njihovi specifični problemi ne isključuju druge probleme i teme, kao što su pitanje penzija, mogućnosti dostupnog stanovanja ili visina plata. Ne može se tu povući jasna linija. Time se stvara vještačka podjela s ciljem da se pripadnici nacionalnih manjina getoiziraju, da se od njih naprave građani drugog reda, koji ne mogu ravnopravno učestvovati u političkom životu zemlje, već treba da se bave samo folklorom, narodnim običajima i sličnim stvarima", kaže naša sagovornica.

Disciplinovanje medija

Osim toga, Novosti su za Domovinski pokret problem ne samo zato što su list srpske zajednice, već i zato što kritički pišu o toj stranci, smatra Andrea Radak.

„Pišemo o njihovim antimanjinskim politikama, o saradnji sa strankama ekstremne desnice u regionu, pa čak i sa onima koje imaju teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj. Imaju vrlo konkretan motiv zašto žele da zaustave naše pisanje", uvjerena je glavna urednica Novosti.

Zato ovaj napad na Novosti ima šire značenje, naročito u kontekstu sve većih pritisaka na slobodu medija širom svijeta.

„Domovinski pokret se divi Orbanovim dostignućima, naročito kada su u pitanju mediji. Oni ne traže samo potpuno ukidanje finansiranja Novosti, već zahtijevaju i promjenu cjelokupnog medijskog pejzaža u Hrvatskoj – tako da se više ne smije pisati protiv hrvatske države, Domovinskog rata i slično. Jasno je da postoji namjera da se ograniče sloboda medija i medijski pluralizam", kaže Radak.

Stanje u medijima u zemlji generalno ocjenjuje kao loše, a kao primjere navodi ne samo aktuelni pritisak na Novosti, već i talas otpuštanja na HRT-u i u drugim medijskim kućama. Osim toga, štampani mediji teško bi mogli da opstanu bez neke vrste finansijske podrške iz javnih izvora – bilo kroz sniženi PDV, zavisnost od reklama javnih preduzeća ili kroz prelivanje sredstava iz gradskih i opštinskih budžeta, prvenstveno u lokalne medije.

Sprema se tužba

Ovo smanjenje sredstava će svakako imati negativne posljedice za redakciju Novosti, ali glavna urednica ističe da neće biti otpuštanja ni smanjenja plata. Jedna od mogućih mjera moglo bi biti smanjenje tiraža.

Istovremeno, razmatraju se i pravni koraci protiv ove odluke, uključujući podnošenje tužbe – kako pred domaćim, tako i pred međunarodnim sudovima – zbog diskriminacije. Radnak smatra da su u slučaju Novosti ispunjena oba kriterijuma za ocjenu diskriminatornog postupanja: s jedne strane je nanijeta šteta, a s druge strane je to štetno djelovanje uzrokovano pripadnošću nacionalnoj manjini – u ovom slučaju srpskoj.

Evropska regulativa zahtijeva da finansiranje aktivnosti nacionalnih manjina bude zasnovano na jasnim, nediskriminatornim i stabilnim kriterijumima. Kada će tužba biti podnijeta još nije poznato – trenutno se prikuplja sva potrebna dokumentacija.