Timoti Ruks  [ DW ]

03. 05. 2025. 09:25

Da li će Njemačka ukinuti kovanice od jednog i dva centa?

Neke ljubavi idu samo do neke granice. A njemačka ljubavna veza s gotovinom mogla bi da budu stavljena na probu preko kovanica eura od jednog i dva centa. Ideja o ukidanju tih kovanica odavno je prisuitna, a postaje i sve popularnija. Nedavno je pronašla i zagovornike na visokom nivou, u grupi povezanoj s Bundesbankom, centralnom bankom Njemačke.

To se događa neposredno nakon što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu kojom pokušava da prisili američku kovnicu novca da prestane da kuje penije.

Šta je odjednom tako loše sa sitnišem? Zar nema svako kod kuće teglu punu „sitniša“?

Šta stoji iza ideje o ukidanju sitnog novca?

Upravo te tegle s novčićima jedan su od problema. Centralne banke već dugo se žale da i dalje kuju kovanice niske denominacije, koje se međutim ne vraćaju u opticaj, jer ih ljudi uzimaju kao kusur, ali ih aktivno ne troše. Ili se negdje zagube, ili se gomilaju kod kuće. A to znači da su u suštini izašle iz opticaja.

Kao posljedica toga, Evropska unija onda dalje kuje sve nove i nove kovanice. Prema Evropskoj centralnoj banci (ECB), sada je u opticaju 40,1 milijarda kovanica od jednog centa i oko 31,4 milijarde kovanica eura od dva centa.

Novi podsticaj u Njemačkoj za ukidanje kovanica niske denominacije došao je od Nacionalnog foruma za gotovinu.

Nacionalni forum za gotovinu je grupa koju podržava njemačka centralna Bundesbanka, a fokusira se na održavanje dostupnosti i prihvatanja gotovine kao univerzalnog sredstva plaćanja.

Kada je riječ o kovanicama od jednog i dva centa, grupa je došla do zaključka da one nisu potrebne. Insistiranju na tačnom iznosu vraćenog novca prilikom kupovine suprotstavljeni su neki drugi faktori, poput uštede troškova, efikasnosti, pa čak i smanjenog uticaja na okolinu zbog izbjegavanja kovanja i cirkulacije kovanica.

Grupa poziva Ministarstvo finansija da se „zalaže za i da ubrza uvođenje obavezujućeg zakonskog pravila ’zaokruživanja’ u Njemačkoj“, navodi se u njihovom saopštenju za javnost.

Šta je pravilo prilikom zaokruživanja gotovine?

„Argument za zadržavanje kovanica male denominacije je ’savršenstvo računovodstva’“, kaže Džes Si Kraft, pomoćni kustos u Američkom numizmatičkom društvu, organizaciji posvećenoj proučavanju kovanica i novca.

„S obzirom na to da većina zemalja u svijetu koristi decimalni sistem koji ide sve do jedne stotine određene jedinice, ima smisla baratati kovanicama koje daju podlogu tom iznosu“, kaže Kraft za DW.

Ali, njemački Nacionalni forum za gotovinu ne traži brisanje koncepta kovanica od jednog i dva centa, nego samo uklanjanje fizičkih kovanica iz opticaja prilikom plaćanja gotovinom.

Cijena od 9,99 eura i dalje bi mogla da se plati elektronski, ali kada bi se isti račun plaćao gotovinom, primjenjivala bi se pravila zaokruživanja.

Bez kovanica od jednog i dva centa ne bi bilo potrebno zaokruživati na najbližih pet centi. Važno je napomenuti da se pojedinačne cijene ne bi zaokruživale, nego samo ukupni račun. Iznos od 9,99 eura bio bi tako 10,00 eura onda kada se plaća gotovinom.

Neke zemlje već ukinule kovanice

Argument za ukidanje kovanica malih apoena je činjenica da te kovanice nisu ekonomski isplative. „Ništa u prodavnici ne košta jedan ili dva centa“, podsjeća Kraft.

„Ako se određeni apoeni proizvodi samo zbog preciznosti, ali ne mogu samostalno da se koriste, onda bi sistem trebalo izmijeniti – ne na fundamentalnom nivou, nego tako da na kraju sve kovanice u opticaju mogu pravilno da se koriste“, smatra Kraft.

Zemlje od Albanije, preko Alžira, pa sve do Vijetnama i Zambije, ukinule su kovanice malih apoena. Australija i Novi Zeland takođe. Sjedinjene Američke Države prestale su da kuju svoj novčić od pola centa još 1857. godine.

Kanada je ukinula svoj novčić od jednog centa 2013, jer je njegova proizvodnja koštala više od njegove nominalne vrijednosti. Tramp je iznio sličan argument za ukidanje američkog penija.

Ko već sada „zaokružuje“ u Evropi?

U Evrope, Švedska, Mađarska i Danska već koriste metodu zaokruživanja gotovine. Unutar eurozone, Belgija, Estonija, Irska, Italija, Holandija i Slovačka takođe imaju neki oblik zaokruživanja za gotovinska plaćanja.

Istraživanje Eurobarometra objavljeno u decembru 2024. pokazalo je da je nešto više od 60 odsto ispitanika u eurozoni za ukidanje kovanica od jednog i dva centa i njihovu zamjenu obaveznim zaokruživanjem.

Zagovornici svoj stav opravdavaju kao način smanjenja proizvodnje, rukovanja, sortiranja i otpremanja. Drugi tvrde da je to još jedan korak prema ukidanju gotovine ili dobar izgovor za trgovce da opet podignu cijene, ako ništa drugo, a ono bar za nekoliko centi.

Druge zemlje možda i dalje krenu tim putem, ali pronalaženje rješenja na nivou kompletne Evropske unije moglo bi da se pokaže kao suviše komplikovano. Mnogo je toga što bi trebalo uzeti u obzir prilikom ukidanja kovanica: hoće li postojeće kovanice i dalje da budu zakonsko sredstvo plaćanja? Šta će se dogoditi sa kovanicama koje su već u opticaju? Mogu li kovanice od više raznih vrsta metala uopšte da se recikliraju?

Potrošači u Njemačkoj i dalje vole gotovinu

Kad je Njemačka u pitanju, tome bi trebalo pridodati i averziju većine njenih građana prema plaćanju karticama. Ipak, Kraft ne misli da je ukidanje kovanica male denominacije put do rješavanja gotovine. „Te su se stvari događale i prije i događaće se ponovo“, kaže. „Jedan od glavnih razloga zašto su ljudi tako snažnu vezani za fizički novac jeste anonimnost koju on omogućava.“

Drugi se boje da tehnologija na koju se digitalni novac oslanja možda neće funkcionisati baš onda kad je gotovina najpotrebnija, na primjer prilikom nekih hitnih slučajeva ili možda nekog velikog nestanka struje.

U 2023. godini gotovina je, prema istraživanju Njemačke centralne banke, ostala najčešće korišćeno sredstvo plaćanja u Njemačkoj, gdje se koristila u čak 51 odsto svih transakcija. Istovremeno, korišćenje gotovine je u padu zbog onlajn-kupovine i većeg prihvatanja kartica i mobilnih načina plaćanja.

Istraživanje je pokazalo da građanin Njemačke u prosjeku ima oko sto eura gotovine u novčaniku, što je iznos nepromijenjen u odnosu na prethodne godine. Banka u tom istraživanju nije pitala koliko je od toga u sitnom novcu.

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku