Iva Manojlović (Beograd)  [ DW ]

02. 05. 2025. 09:50

Šest mjeseci od novosadske tragedije – šta dalje?

Veliki broj radnika i studenata Prvi maj dočekao je na ulicama Beograda, tražeći bolje uslove rada. Centralni dio protesta održan je ispred zgrade Vlade Srbije u 14 časova, dok su od prepodneva građani i studenti pristizali iz različitih djelova grada.

Predstavnici sindikata istakli su da su radnička prava godinama ugrožena i da je neophodno raditi na poboljšanju položaja radnika u Srbiji.

„Radnici su građani drugog reda u ovoj državi, jer vlast podržava one koji su jači – vlasnike svijeta kapitala – zanemarujući ostale. Klasno raslojavanje je pokazalo da su radnici sve siromašniji, sa sve manjim pravima, i ta društvena preraspodjela mora da bude pravičnija“, za DW kaže Dragan Marjanović, sekretar Konfederacije slobodnih sindikata.

„Moramo da slušamo mladost“

Godinama razjedinjene sindikate u Srbiji, u zajedničkoj borbi za pravednije uslove rada i dostojanstveniji život, ujedinili su studenti. Oni su pozvali na zajednički sastanak, a kasnije i protest.

„Moramo da slušamo mladost. Moramo da pratimo šta mladost želi, a mladi ljudi žele da se bore i da urede državu po svojoj volji“, rekao je Željko Veselinović, predsjednik Udruženih sindikata Srbije „Sloga“ i narodni poslanik.

On za DW objašnjava da već mjesec i po dana radna grupa, sastavljena od predstavnika studenata, pravnih eksperata i predstavnika sindikata, radi na predlozima izmjena Zakona o radu i Zakona o štrajku. Vjeruje da će te izmjene uskoro biti završene i u što kraćem roku predate Skupštini na razmatranje.

Šest mjeseci od pada nadstrešnice

Prvog maja obilježeno je i šest mjeseci od pada tek rekonstruisane nadstrešnice u Novom Sadu, koja je usmrtila 16 osoba. U tom gradu, građani su šetnjom i različitim aktivnostima odali poštu nastradalima na Željezničkoj stanici.

Od tog 1. novembra situacija u državi se ne smiruje. Od svakodnevnog mirnog odavanja pošte nastradalima došlo se do nekoliko masovnih protesta. Studenti su blokirali gotovo sve fakultete u zemlji, veliki broj profesora je u štrajku, a školska godina, prema riječima vlasti, na ivici je nepovrata.

Događaji prestižu jedni druge, a vlast kao da je i definitivno odustala od ispunjenja studentskih zahtjeva.

Studentska lista na prijevremenim izborima?

Studenti su se od početka blokada ograđivali od svih političkih aktera, uključujući i parlamentarnu opoziciju. Nisu pozivali na smjenu vladajuće garniture, raspisivanje izbora, niti tražili prelaznu vladu.

Pet mjeseci od početka blokada, među studentima i u javnosti sve su češće indicije da će do toga ipak doći. Studenti u blokadi Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu na svom Instagram-nalogu objavili su zaključke jednog od plenuma, na kojem je većina studenata bila za raspisivanje vanrednih izbora i sastavljanje studentske liste.

Lokalni izbori „pokazna vježba“

Dejan Bursać, naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, objašnjava da je takva odluka još uvijek u procesu odlučivanja i da je daleko čak i od predloga za raspisivanjem izbora. Ali ona je, smatra, dobar put ka političkoj artukulaciji bunta.

„SNS nije lagodan sa tom opcijom. Sama činjenica da ne raspisuju izbore i da vidimo razne odgovore s njihove strane, od kojih nijedan ne funkcioniše, pokazuje da oni ne znaju kako da se nose s ovim. Da su sigurni da na izborima mogu ubjedljivo da pobijede, oni bi ih već raspisali. Brojke nisu toliko povoljne i zato je to možda dobar put kako treba artikulisati borbu“, ocjenjuje Bursać za DW.

On napominje da će dobar pokazatelj biti lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću, koji su zakazani za 8. jun.

„U Kosjeriću je napravljen kompromis da političke stranke stanu iza studenata iz Kosjerića, dok u Zaječaru izlaze liste opozicionih političkih stranaka, tako da ćemo vidjeti šta bolje funkcioniše“, kaže Dejan Bursać.

„Jedna lista i opšta podrška za tu listu“

Potencijalno rješenje krize kolumnista portala „Peščanik“ Dejan Ilić vidi u vanrednim izborima ili prelaznoj vladi, ali smatra da su ka tom putu preskočeni važni koraci.

„Prvo bi trebalo da napravimo jedinstveni front, da se dogovorimo da smo u tome zajedno i da ćemo zajedno pritiskati režim da prihvati mirno rješenje za krizu. Kad dođemo do dogovora oko lista, već je 70 odsto posla gotovo. Ako studenti kažu da idu s jednom listom, mi ćemo je podržati. Ako se dogovorimo da opozicija ide na zasebnu listu, svi ćemo da je podržimo“, najavljuje Ilić za DW.

Stava je da su jedino ispravno rješenje trenutne krize nenasilne akcije, ali da ne očekuje reciprocitet od strane vlasti.

„Očekujem nasilnu reakciju vlasti, sve dok ne shvate da su mirna rješenja mirna za sve. Moraju jednom da shvate da je to što se predlaže s ove strane dobro i za njih, a ne da nas vide kao nekoga ko hoće da se obračuna s njima“, zaključuje Dejan Ilić.