- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
01. 05. 2025. 13:33
Njemačka: Mladima je sad ipak najvažnija plata
Ekonomska situacija u Njemačkoj je nestabilna. Ipak, mnogi mladi su spremni da napuste posao i potraže novi. Među zaposlenim Njemcima mlađim od 29 godina - takvih je polovina. Oko deset odsto njih već ima konkretne planove za promjenu posla. To je pokazalo istraživanje instituta Forsa, sprovedeno po nalogu poslovne mreže Xing.
U ukupnoj populaciji taj broj je manji. Kod mladih se naročito promijenilo ono što ih motiviše na promjenu posla. Dugo su prije svega tražili ravnotežu između poslovnog i privatnog života, ali sada hoće - veću platu.
Sve je počelo s koronom
Sociolog Zimon Šnecner objašnjava kako je to povezano s krizama posljednjih pet godina. Kao vođa istraživačkog projekta „Mladi u Njemačkoj", još od 2012. proučava kako mladi gledaju na posao i budućnost. Godinama je zaista bilo tako da su zadovoljstvo na poslu i izvjesno osjećanje ispunjenosti bili najvažniji.
„Ali, podstaknuti prvo pandemijom koronavirusa, a zatim i snažnom inflacijom od 2022. mladi sve više osjećaju da to nije dovoljno", kaže Šnecner. Od 2020. primjećuje da je novac kao faktor motivacije došao na prvo mjesto.
Ne radi se o tome da mladi odjednom žele da postanu bogatiji nego ranije, kaže Šnecner. „Sličan razvoj dogodio se i 2008. kada je finansijska kriza izazvala ekonomski pad i mnogi su svoju budućnost doživjeli kao ugroženu – čak su se nazivali i ‘djecom krize'", priseća se Šnecner. Tada, kao i sada, pokazalo se:
„U krizi novac postaje najvažniji – zbog osjećaja sigurnosti."
Nevezanost podstiče spremnost na promjenu
„Generalno, mladi su oduvijek bili spremniji da mijenjaju poslove od svojih starijih kolega", kaže i Ronja Ebeling, autorka knjige o generaciji Z. „To je naravno zato što su oni u životnoj fazi u kojoj se još traže. U poređenju s drugim generacijama, kod njih postoji određena lakoća u donošenju odluka."
Ali, kako kaže Ebeling, činjenica da je sada finansijski aspekt u prvom planu takođe je razumljiva. Uprkos visokoj inflaciji, početne plate posljednjih godina nisu značajno porasle.
„To znači da mladi zaista imaju interes da što brže i efikasnije zarađuju više, kako bi u svijetlu inflacije i ekonomske krize mogli da budu što stabilniji", kaže ova autorka.
Perspektiva na tržištu rada
To što su mladi spremni da mijenjaju posao ima veze i s načinom na koji su odrastali, kaže Ridiger Mas iz Instituta za istraživanje generacija. Nisu odrastali samo u periodu relativnog blagostanja, već im je stalno ponavljano da imaju dobre šanse na tržištu rada.
„I zaista, za sada još uvijek svi pronalaze posao", kaže on.
Jedan od razloga za to je i činjenica da veliki broj radnika odlazi u penziju, dok je broj mladih koji dolaze znatno manji: na otprilike 3.000 ljudi koji svakog dana napune 65 godina i time dostignu starosnu granicu za penziju, dolazi samo oko 1.800 mladih koji napune 18 godina, kaže Mas.
U ovom kontekstu takođe važno: Njemačka nije dovoljno privlčana za odgovarajuću radnu snagu iz inostranstva.
Uprkos nesigurnosti – pozitivan pogled na budućnost
No, sve u svemu, većina Njemaca se ne plaši za svoj posao. U istraživanju platforme Xing, više od 90 odsto ispitanika izjavilo je da ne očekuje otkaz u narednih godinu.
Činjenica je da postoji čitav niz problema – klimatska kriza, ratovi i politička nestabilnost – i da sve to brine mlade. Zbog toga posao treba da im pruži osjećaj sigurnosti – i to prije svega finansijske.