Dijana Roščić (izvor: ARD,Bild)  [ DW ]

01. 05. 2025. 16:20

Ime kao sudbina?

Od 1. maja 2025. u Njemačkoj stupa na snagu novi zakon o ličnim imenima: na primjer, omogućava bračnim partnerima i roditeljima da slobodno odluče o porodičnom prezimenu – na primjer, kroz dvostruka prezimena za oba partnera ili zajedničko prezime za djecu.

Međutim, imena su mnogo više od puke formalnosti: psihološke studije pokazuju da ona mogu da utiču na razne aspekte našeg života.

Psihologija ličnog imena

Tako je jedno američko istraživanje pokazalo da imena poput Denis i Dena nesrazmjerno često dovode do toga da njihovi nosioci postanu zubari (dentisti). A Lorens i Laura nesrazmjerno često postaju pravnici (lawyers).

Druga studija je pokazala da imena utiču i na izbor bračnog partnera. Ljudi često biraju partnere sa sličnim prezimenima. Tako se dvoje sa prezimenom Smit vjenčaju dvostruko češće nego što bi to bio slučaj sa jednim Smitom i jednom Braun, ili Smitom i Džouns.

Taj uticaj ličnog imena ide čak i do izbora potrošačkih proizvoda – recimo, čokoladica. Tako je jedno marketinško istraživanje pokazalo da Tonja, na primjer, najviše voli „Twixx". Već i samo prvo slovo ličnog imena može da utiče na odluke.

Istraživači to objašnjavaju osjećajem bliskosti. Kada naiđemo na riječi koje su nam poznate zbog sličnosti sa našim imenom, doživljavamo ih kao simpatične, ulivaju povjerenje.

To potvrđuju i studije iz više od deset zemalja, u kojima su ispitanici odgovarali koja su im omiljena slova. Navedena su upravo ona slova koja se nalaze u njihovim imenima – najčešće inicijali. A to utiče na odluke u brojnim situacijama. Očigledno, bilo da li se radi o poslu, braku ili čokoladici.

Uticaj ima i značenje imena

Ali ne utiču samo zvuk i poznatost imena na naš doživljaj osoba, već i njihovo značenje. U jednoj studiji analizirano je 223.000 profila iz Njemačke sa poslovne mreže Xing. Rezultat: ljudi sa prezimenima koja zvuče plemićki – Fürst (knez), König (kralj), Kaiser (car), Ritter (vitez) – češće su bili na rukovodećim pozicijama nego oni koji se prezivaju Bauer (seljak), Becker (pekar) ili Koch (kuvar).

Na sreću – kako kažu i sami istraživači – to ipak nije jedini kriterijum za profesionalni uspjeh.

Tverdokhleb gubi, Fleming pobjeđuje

Slično je i sa imenima koja nisu naša lična, ali su nam ipak poznata. U jednoj studiji Univerziteta u Kelnu, ispitanici su upravljali virtuelnim novcem i trebalo je da dio tog novca daju na čuvanje drugom igraču. Igrač sa imenom Tverdokhleb je znatno rjeđe dobijao novac od igrača sa imenom Fleming.

Istraživači to objašnjavaju opštepoznatim psihološkim mehanizmom: što nam je neki stimulans poznatiji – u ovom slučaju ime – to mu pristupamo opuštenije.

Neto prihodi razlikuju se i za više od hiljadu eura u zavisnosti od imena

Lično ime može otkriti mnogo toga – o polu osobe koja ga nosi ili o njenom porijeklu. Društveni sloj iz kojih potiču, recimo, jedan Džastin i jedan Karsten, vjerovatno su različiti. Ali, da li se iz imena neke osobe zaista može zaključiti kolika joj je plata?

Naravno, kod pojedinačnih slučajeva to nije naročito precizno. Ali ako se posmatraju grupe ljudi koji nose isto ime, zaista se može utvrditi kolika su im prosječna primanja – koliko u prosjeku zarađuje jedan Jerg ili jedan Peter, jedna Betina ili jedna Liza. To pokazuje analiza koju je za list Bild sproveo portal Verivox - na osnovu 250.000 zahtjeva za potrošačke kredite

Rezultat: prosječna neto plata osoba sa određenim imenima razlikuje se djelimično i za više od hiljadu eura – mjesečno! Među muškarcima u Njemačkoj najviše zarađuju Karsten, Holger, pa i Jerg i Torsten - nešto više od 3000 eura, dok najmanje zarađuju Džastin i Leon 1923 i 1952 eura.

Kada se radi o ženama, Mišel i Selina zarađuju najmanje - po 1828 eura, a Ines i Anke najviše - po 2343 eura.

A to što je razlika između prosječnih najviših plata žena i muškaraca takođe ogromna - znamo odavno, ali je prosto i ovdje uočljivo.