Sabine Kinkarc  [ DW ]

13. 04. 2025. 03:07

Ekonomisti: Kako pokrenuti njemačku privredu

Njemačkoj ekonomiji protekle tri godine nije išlo dobro. Privredni rast je bio gotovo nepostojeći. U energetskom intenzivnim industrijama čitavi djelovi proizvodnje su ugašeni. Na međunarodnom tržištu njemačke firme su sve manje konkurentne, a izvoz je dodatno opao.

Brz oporavak njemačke privrede nije na vidiku. To proizilazi iz tzv. zajedničke dijagnoze koju vodeći ekonomski instituti izrađuju svakog proljeća i jeseni. Šest ekonomista iz Njemačke i Austrije predstavilo ju je u Berlinu: za tekuću godinu predviđaju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), dakle ekonomske snage, od svega 0,1 odsto. Za 2026. predviđa se povećanje od 1,3 procenta.

Ionako loše stanje njemačke privrede dodatno je pogoršano carinama koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp i ekonomskom nesigurnošću koja iz toga proizilazi. Samo carine na uvoz aluminijuma, čelika i vozila iz SAD mogle bi da uspore rast BDP-a za 0,1 procentni poen godišnje. Dodatne carine prema EU Tramp je doduše zamrznuo na 90 dana. Ali ako stupe na snagu, negativni efekti mogli bi se udvostručiti, izračunali su istraživači.

Šta donosi zaduživanje države?

To je sve samo ne dobra polazna tačka za novu vladu. Konzervativne partije CDU i CSU i socijaldemokratska SPD upravo su se dogovorile oko koalicionog sporazuma. Jedan od centralnih ciljeva: ponovo pokrenuti privredu.

U tome bi trebalo da pomogne veći fiskalni prostor za zaduživanje države. Kada je riječ o odbrani, praktično više nema ograničenja.

Za klimu i infrastrukturu u narednih 12 godina biće dostupno dodatnih 500 milijardi evra iz kredita.

Ekonomisti upozoravaju da se tim sredstvima mora raspolagati pažljivo. U industriji naoružanja i niskogradnji, na primjer, knjige porudžbina su već pune. Ako dođe još narudžbina, to bi prije svega izazvalo rast cijena i dodatno podstaklo inflaciju.

Do sada je u njemačkom Ustavu zagarantovana „kočnica za zaduživanje" dozvoljavala zaduženje države u iznosu do najviše 0,35 odsto BDP-a. Novi fiskalni prostor povećava ovu kvotu na 3,7 odsto.

„To je značajan porast", konstatuje stručnjak za ekonomiju Torsten Šmit. Njegov kolega Štefan Kots upozorava na opasnosti koje iz toga proizilaze.

Za kredite moraju da se plaćaju kamate. Do 2037. njemački državni dug bi mogao toliko da poraste da bi svi dozvoljeni krediti morali da se troše isključivo na otplatu kamata.

„Veće zaduživanje ne otklanja problem ograničenih resursa, već samo odlaže sukobe oko raspodjele. Time se sužava manevarski prostor budućim političarima", kaže Kots.

Najveći problem: demografija

Zato je važno rješavati strukturne probleme Njemačke: starenje stanovništva, sve manji broj radne snage, visoki socijalni izdaci, preobimna birokratija.

Sve to dugoročno smanjuje ekonomsku snagu zemlje, jer manji broj ljudi proizvodi manje, dok troškovi neprestano rastu.

Kots upoređuje njemačku privredu sa „pretovarenim vozilom sa zakočenim točkovima". Takvo vozilo može se nakratko ubrzati ako se „državnom potrošnjom jače pritisne gas. Ali na duže staze motor to ne može da izdrži." Da bi Njemačka ponovo dobila više privredne dinamike, potrebne su joj, kako kaže Kots, „snažne popravke".

Kako društvo stari, mora se isplaćivati više penzija, a troškovi za zdravstvo i njegu rastu. Te troškove moraju da pokrivaju zaposleni i preduzeća. U Njemačkoj obje strane zajedno plaćaju doprinose koji idu u socijalne fondove.

To ne može da se nastavi na ovakav način, navodi se u proljećnoj prognozi. Sistem socijalnog osiguranja mora se prilagoditi demografskim promjenama.

Ali upravo tu SPD ima najviše poteškoća. Ta partija želi da održi sadašnji nivo penzija i generalno je protiv smanjenja državnih socijalnih izdataka. Pošto nije postignut dogovor između Unije (CDU/CSU) i SPD-a, odlučeno je da se najprije formiraju radne grupe.

Istraživač Kots to kritikuje kao „kupovinu vremena". Jasno je, kaže on, šta treba učiniti – i to mora da se uradi brzo. „Sada je potreban jedan snažan zamah u zemlji. Što se duže odugovlači, što se više rupa krpi subvencijama, to je ova zemlja manje atraktivna kao lokacija."

Manje papira u fasciklama

Njemačka se guši u birokratiji. Dugotrajni postupci planiranja i odobravanja produžavaju realizaciju građevinskih projekata, a preduzeća imaju ogromne obaveze dokumentovanja i dokazivanja.

Zbog toga ekonomisti smatraju da novac iz novog velikog paketa - uopšte ni ne može biti tako brzo potrošen. „To znači da se ove godine od tih sredstava gotovo ništa neće iskoristiti, dok će tek naredne godine biti dostupno oko 24 milijarde evra", kaže istraživač Šmit.

Institut Ifo procjenjuje da birokratija godišnje košta njemačku privredu oko 150 milijardi evra. U koalicionom sporazumu CDU, CSU i SPD su se obavezali da te troškove smanje za četvrtinu tako što će se razbistriti šuma propisa i zakona.

Ekonomisti pozdravljaju ovu namjeru. „Lako je izračunati koliko će se manje papira slagati po fasciklama, a novac će umjesto toga odlaziti u proizvodnju roba i usluga", konstatuje Timo Volmershojzer iz minhenskog Ifo instituta za ekonomska istraživanja.

Vještačka inteligencija

Pomoć bi mogli da pruže i veća digitalizacija i upotreba vještačke inteligencije. Ovi pojmovi se više puta pominju u koalicionom sporazumu. „Ukoliko se zaista brzo sprovedu, te mjere bi mogle u narednim godinama da povećaju naš potencijalni privredni rast i stopu tehnološkog napretka", kaže Volmershojzer.

Za to bi, međutim, trebalo izdvojiti i više sredstava za istraživanje i razvoj – a posebno za obrazovanje, dodaje Torsten Šmit. „Mora se stvarati novo znanje i umjeti ga primijeniti u proizvodnji. Potrebno je podnijeti više prijava za patente." U tom pogledu, navodi Šmit, koalicioni sporazum nije naročito ambiciozan, osim kada je riječ o planiranoj podršci startap preduzećima.

I na kraju: ekonomski stručnjaci u koalicionom sporazumu vide „čitav niz dobrih ideja". Ali, s obzirom na stanje njemačke privrede, to nije dovoljno. „Puko ispunjavanje stavki iz koalicionog sporazuma neće biti dovoljno", upozorava Štefan Kots.