Sabine Kinkarc [ DW ]

28. 03. 2025.09:59

Kada će njemačka željeznica ponovo biti tačna?

Direktor Njemačke željeznice (Deutsche Bahn, DB) Rihard Luc je čovjek koji zrači optimizmom i smirenošću - vjerovatno je to neophodno u njegovom poslu. Međutim, na predstavljanju godišnjeg izvještaja za 2024. godinu u Berlinu bio je neuobičajeno direktan.

„Dojče ban je u najvećoj krizi u posljednjih 30 godina“, rekao je Luc, koji je od 2017. godine izvršni direktor tog državnog preduzeća. „U ključnim oblastima smo daleko od onoga što smo planirali da uradimo i onoga što naši putnici očekuju od nas.“

Prošla godine, bila je gora nego ikada kada je u pitanju tačnost njemačke željeznice. Samo 62,5 odsto međugradskih vozova stiglo je na odredište bez kašnjenja – a to je čak uljepšana statistika. Jer ako je otkazan polazak, a to se često dešava, to ne ulazi u statistiku. To se ne odnosi i na vozove koji završavaju vožnju prije krajnje stanice. O kašnjenju se govori ako voz kasni šest minuta ili više.

Podešavanje vremena prema željeznici? To je davna prošlost

Željeznica je 2024. godine morala da isplati skoro 200 miliona eura svojim putnicima, kao nadoknadu za kašnjenje i otkazivanje vozova, što je skoro 70 miliona eura više nego godinu ranije.

Ali, stopa kašnjenja nije jedini problem. U 2023. godini, željeznica je ostvarila gubitak od 2,7 milijardi eura. U 2024. godini bilans pokazuje minus od 1,8 milijardi eura. Ukupno, željeznica ima dug od 32,6 milijardi eura.

Direktor već godinama obećava preokret

Ko je za to odgovoran? Uprava željeznice? Direktor željeznice Luc već godinama obećava preokret, a 2019. godine je pokrenuo strategiju „Snažna željeznica“. Ona je, kako je rekao, trebalo da „doprinese ostvarivanju klimatskih i saobraćajnih ciljeva“ u Njemačkoj. Taj cilj ostaje. „Istovremeno moramo da konstatujemo da smo danas daleko od kvaliteta i ciljeva rasta koje smo tada postavili.“

Dramatični pad broja putnika tokom pandemije koronavirusa, inflacija i, prije svega, dotrajala infrastruktura osujetili su planove za preokret. U željeznici kažu da su jednostavno potcienili probleme sa infrastrukturom. Luc govori o centralnoj „tački problema“. Veliki broj kašnjenja je upravo zbog toga. „Ne možemo da obezbijedimo stabilan rad na problematičnoj i zastarjeloj infrastrukturi.“

Infrastruktura iz 19. vijeka

Era željeznice u Njemačkoj počela je 1835. godine. Još uvijek postoje djelovi pruga na kojima se nalaze šine, skretnice i signalne stanice iz 19. vijeka. Mreža Dojče bana obuhvata oko 33.500 kilometara pruga. Neki djelovi su toliko dotrajali da su kvarovi i otkazivanja svakodnevna pojava.

Željeznica je 2023. godine u popravke uložila rekordan iznos od oko 7,6 milijardi eura. Međutim, većina sistema je sada toliko zastarjela da nije pogodna za digitalizovani željeznički saobraćaj koji treba da postane standard u budućnosti.

Najveći infrastrukturni program u istoriji željeznice

Izgradnja novih pruga je neizbježna. Za 40 glavnih željezničkih koridora, koji su neophodni za efikasan rad mreže, već je donijeta odluka o obnovi. Do 2030. godine trebalo bi da bude obnovljeno oko 4.200 kilometara pruga. Prvi glavni koridor je već završen: takozvani „Ridban“ (Riedbahn), kako se zove 70 kilometara duga dionica između Frankfurta na Majni i Manhajma.

Troškovi su bili oko 1,5 milijardi eura, što je 15 odsto više od planiranog. Šine i šljunak, 152 skretnice i 140 kilometara nadzemnih vodova su uklonjeni i ponovo instalirani. Obnovljeno je i 20 stanica na trasi, signalizacija i zaštita od buke. Zbog ovih radova, pruga je bila potpuno zatvorena tokom pet mjeseci.

Putnicima će trebati još mnogo strpljenja

Ove godine, radovi će biti i na oko 280 kilometara pruge između Hamburga i Berlina. Sa 30.000 putnika dnevno, to je najprometnija direktna međugradska željeznička linija u Njemačkoj. Svakog dana na toj dionici saobraća oko 230 regionalnih, međugradskih i teretnih vozova.

Radovi će početi u avgustu, a trošak je procijenjen na 2,2 milijarde eura. Očekuje se da će pruga biti zatvorena oko devet mjeseci. Neophodno preusmjeravanje produžiće putovanje između Berlina i Hamburga za sat vremena.

Novi infrastrukturni fond budi nadu

Uprava željeznice polaže velike nade u mega-program obnove do 2030. godine, iako će njime biti sanirani samo najvažniji visokoefikasni koridori. „Kao Dojče ban, radimo svoj dio posla. Ali to samo po sebi nije dovoljno. I politika mora da se angažuje i postavi odgovarajući okvir“, kaže Luc.

Procedure planiranja i odobravanja bi morale da se skrate, ali ključna stvar je novac, odnosno „dugoročno, stabilno finansiranje obnove infrastrukture i prateća sigurnost u planiranju“, rekao je Luc. Upravi je „pao kamen sa srca“ kada je usvojen novi infrastrukturni fond od 500 milijardi eura. Demohrišćani (CDU/CSU) i socijaldemokrate (SPD), koji vode koalicione pregovore o novoj saveznoj vladi, nedavno su pokrenuli ovaj dugom finansiran paket.

Sanacija željeznice i za vojne svrhe

Željeznica planira da u potpunosti iskoristi taj finansijski paket. Za modernizaciju, proširenje i digitalizaciju željeznice potrebno je 150 milijardi eura. I to pored već planiranih više od 50 milijardi eura za sanaciju do 2030. godine.

„Društveni značaj efikasne infrastrukture je ogroman“, naglašava Luc. „Njena pouzdanost i otpornost su neophodni za Njemačku kao centralnu tranzitnu zemlju u srcu Evrope, naročito u kontekstu evropske bezbjednosne situacije.“ Direktor željeznice time aludira na činjenicu da njegova kompanija igra ključnu ulogu u transportu vojne opreme.

Novo rukovodstvo za željeznicu?

Pitanje je samo da li će Rihard Luc biti taj koji će nastaviti da vodi Dojče ban na putu u budućnost. Iz koalicionih pregovora se saznaje da buduća vlada planira „reorganizaciju nadzornog odbora i uprave željeznice“.

Međutim, šef željeznice Luc ostaje miran i kada je o toj temi riječ. „Svakodnevno patim po malo, sa našim putnicima, našim korisnicima i našim kolegama u kompaniji, koji svakodnevno imaju mnoge neprilike, jer raspored smjena više ne funkcioniše i jer imaju dodatna opterećenja.“

Funkciju je, kako kaže, preuzeo da bi se to prevazišlo. „Za to ću koristiti svu svoju energiju – dokle god obavljam ovaj posao, koji mi i dalje svakodnevno pričinjava zadovoljstvo.“

ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku