- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
22. 03. 2025. 12:29
Čitaj mi:
Zašto odlazak Berbokove u UN izaziva buru?
Neki ga nazivaju „centrom svijeta": soliter Ujedinjenih nacija na obali Ist Rivera u Njujorku. Upravo tamo odlazi još uvijek aktuelna ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.
Političarka Zelenih sama je sebi obezbijedila prestižnu međunarodnu funkciju – tako to mora da se kaže. Ne na suptilan način, već s krajenje jasnom voljom za moći – i to neposredno prije nego što gubi moć u Njemačkoj. Od tada se talasi zakulisnih i glasnih ogovaranja šire kroz inače diskretni svijet diplomatije.
Helga Šmid
Jer, njemačka vlada je još u septembru 2024. za tu poziciju predložila iskusnu diplomatkinju Helgu Šmid (64). To bi bio sjajan završetak njene duge karijere.
Šmid je od 2020. do 2024. bila generalna sekretarka Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS), a sada je zamjenica predsjednika Upravnog odbora Minhenske bezbjednosne konferencije.
Berbok ju je u više puta hvalila, ističući njen ključni doprinos tome da je OEBS mogao da nastavi s radom posljednjih godina, uprkos blokadama Rusije,
Kako navode njeni saradnici, Helga Šmid se posljednjih mjeseci intenzivno pripremala za ulogu predsjednice Generalne skupštine UN.
Međutim, kada je crveno-zeleni kabinet njoj dodijelio tu funkciju, Berbok je pokušala da se odbrani: „Kao i mnogi moji prethodnici, koji su ranije bili ministri spoljnih poslova ili premijeri, i ja sada preuzimam ovu dužnost."
To zvuči kao da Helga Šmid nije kandidatkinja koji zahtijeva ta funkcija – što svakako nije primjer vješte komunikacije.
Berbok iritira i svoje Zelene
Berbok svojim potezima iritira čak i sopstvenu stranku. Prije samo par sedmica, početkom marta, u ličnom pismu poslaničkoj grupi Zelenih u Bundestagu, obrazložila je zašto ne želi da preuzme funkciju šefice poslaničkog kluba: istakla je da je proteklih godina kao ministarka spoljnih poslova u petoj brzini privatno platila cijenu – i da sada želi da „napravi korak unazad iz svjetla reflektora".
U suštini, nagovijestila je da će se povući – da bi potom odmah započela novi politički uzlet, u Njujorku.
Neki poslanici Bundestaga iza zatvorenih vrata komentarišu da je Berbok ionako posljednjih mjeseci u poslaničkom klubu često nastupala više kao ministarka spoljnih poslova nego kao dio stranačkog tima Zelenih. Možda su i ona i poslanička grupa shvatili da je, poslije tako visoke funkcije, teško integrisati se u opozicioni blok u Bundestagu.
Pored svega, postavljaju se i pitanja kolegijalnosti: Berbok će tek na ljeto, kada bude sigurna u svoju novu funkciju, zvanično napustiti poslanički mandat u Bundestagu.
Tamo će je naslijediti Andrea Libke, predsjednica Zelenih u Brandenburgu. I ona je, kako kaže za ARD, o ovoj političkoj rokadi saznala telefonom, tek prije par dana – istovremeno kada i javnost.
„Dala sam otkaz na poslu svega nekoliko sati ranije, jer sam tek u subotu izabrana za predsjednicu Zelenih u Brandenburgu", objašnjava Libke, inače fizičarka i savjetnica. Već su u toku pripreme kako bi ona u narednim mjesecima „što bezbolnije započela rad kao poslanica u Bundestagu". Ipak, ostaje činjenica da joj je ovim manevrom oduzeto dragocjeno vrijeme starta u novom Bundestagu čija je prva sjednica već početkom naredne sedmice.
Muškarci i žene na pozicijama moći
Bez obzira na sve kritike i pitanja stila, debata o Analeni Berbok mnogo govori i o pogledu na žene na visokim političkim pozicijama.
Zar se među muškarcima ne dešava da šef izbaci iz igre svog podređenog? Da li se ženama takvi potezi manje praštaju? I zašto se u njenom slučaju posebno naglašava kako će sada organizovati brigu o djeci?
Berbok je više puta isticala koliko je njenoj porodici teško da se nosi sa lažnim vijestima i kampanjama mržnje kojima je izložena na internetu. Odlazak u Njujork bar je djelimično i izlazak iz njemačke javnosti.
Na kraju krajeva, vjerovatno bi malo ko u nekoj anketi mogao da navede ime bilo kojeg od preko 80 dosadašnjih predsjednika Generalne skupštine UN.
Kritike i pohvale
Dio oštrih kritika na račun Berbok, gotovo očekivano, dolazi iz Rusije. Protiv nje se vodi intenzivna kampanja na društvenim mrežama, uz tvrdnje da nije dorasla toj funkciji.
Kao jedan od argumenata navodi se da ne bi smjela da preuzme predsjedavanje, jer joj je djed Valdemar bio u Vermahtu. O tome su njemački mediji naveliko izvještavali februara 2024.
Ustvari, postoji zabrinutost l da bi Berbok mogla da iskoristi Generalnu skupštinu kao platformu za zauzimanje jasnog stava o ratu u Ukrajini i zalaganje za svjetski poredak zasnovan na pravilima.
Među kolegama ministrima spoljnih poslova – s kojima će se sada susretati u UN – Berbok važi za iskusnu i pristupačnu. Poslije tri i po godine na funkciji, jedna je od najdugovečnijih ministarki u tom krugu, s obzirom na to da mnoge druge zemlje doživljavaju još češće promjene u svojim vladama.
Da li se nada da joj to bude odskočna daska u međunarodnoj karijeri?
Ipak, nova funkcija ne donosi mnogo političkog manevarskog prostora. Ako bude izabrana, Berbok će u septembru 2025. održati veliku uvodnu sjednicu u kupolastoj sali UN pred svjetskom javnošću. Nakon toga, njen posao će biti uglavnom ceremonijalne prirode. Moći će da posreduje i reaguje u situacijama kada, na primjer, delegacije iz protesta napuste salu, diktatori prekorače vrijeme predviđeno za govor – ili, kako legenda kaže, kada bijesni sovjetski lider udari cipelom o sto.
Još nešto upada u oči: Berbok s pravom primjjećuje da su mnoge zemlje poljednjih godina u Njujork slale svoje bivše ministre spoljnih poslova. Međutim, ta funkcija je obično predstavljala završetak karijere. Neki su se čak iz penzije vraćali kako bi preuzeli tu čast. Trenutni predsjednik Generalne skupštine, Kamerunac Filemon Jang, ima 77 godina.
Šta zapravo Berbok želi sa ovom pozicijom, koja je pritom ograničena na godinu? Djeluje kao da time započinje izlazak iz aktivne politike. Ostaje vjerna svom polju – spoljnoj politici – ali se istovremeno distancira od užarene stranačke scene.
Možda se nada budućoj karijeri u međunarodnim organizacijama.
Političar SPD viđen za šefa UNHCR-a
U cijeloj ovoj gunguli nešto je potpuno promaklo ispod radara – i to je, u poređenju s Berbok, zaista upadljivo: još jedan njemački političar preuzima međunarodnu funkciju na visokom nivou.
Političar SPD-a i bivši državni sekretar Nils Anen trebalo bi da 2026. preuzme rukovodeće mjesto u Visokom komesarijatu UN za izbjeglice (UNHCR), gdje će koordinisati humanitarnu pomoć i, između ostalog, imenovati holivudske glumce za specijalne ambasadore. Sjedište je u Ženevi, funkcija obično na duži vremenski period.
I Nils Anen je tokom svoje političke karijere u Njemačkoj nailazio na kritike, recimo zbog svog stava prema Iranu. Ali njegov prelazak na čelo UNHCR-a odvija se gotovo neprimjetno – njegova kvalifikacija se ne dovodi u pitanje.
Visokog komesara za izbjeglice bira Generalna skupština UN. Tamo će Nils Anen vjerovatno naići na Analenu Berbok – a oboje će moći da se osvrnu na svoje puteve ka vrhu međunarodne politike i zapitaju se: da li za muškarce i žene zaista važe isti standardi?