Lucija Gejer (Vašington, dpa)  [ DW ]

19. 03. 2025. 06:39

Prvi korak: obustava napada na energetska postrojenja

Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je na predlog SAD da na 30 dana obustavi sve napade na energetsku infrastrukturu u Ukrajini, pod uslovom da to učini i Kijev. To je saopštio Kremlj nakon telefonskog razgovora Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Prema izjavama obje vlade, Tramp i Putin u razgovoru nisu uspjeli da se dogovore o opštem primirju u ratu u Ukrajini. Bele kuća je saopštila da bi pregovori o tome trebalo odmah da počnu na Bliskom istoku.

Prema Beloj kući, Tramp i Putin su se saglasili da „put ka miru" mora započeti od energetske infrastrukture. Takođe su planirani pregovori o primirju na Crnom moru, koji bi na kraju trebalo da dovedu do potpunog prekida borbenih dejstava.

Prema navodima Kremlja, Putin je svom vojnom vrhu izdao naređenje da obustavi napade na ukrajinska energetska postrojenja. Međutim, nije precizirano od kada bi ova odluka trebalo da stupi na snagu. Iz Ukrajine nije bilo reakcije na ovu vijest.

Šef Kremlja najavio je da će Rusija i Ukrajina u srijedu razmijeniti po 175 ratnih zarobljenika. Pored toga, Moskva će, kao gest dobre volje, osloboditi 23 teško ranjena ukrajinska vojnika i omogućiti im povratak u domovinu. Bela kuća se za sada nije oglasila o tome.

Zelenski podržava plan

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina podržati američki predlog o obustavi napada na rusku energetsku infrastrukturu i izrazio nadu da će razgovarati sa predsjednikom SAD o njegovom telefonskom razgovoru sa predsjednikom Rusije

„...Dvije strane, Ukrajina i Rusija, mogu da se uzdrže od napada na energetsku infrastrukturu. Naša strana će podržati ovaj dogovor“, rekao je Zelenski novinarima tokom onlajn brifinga. Dodao je da će Ukrajina podržati svaki predlog koji vodi ka „stabilnom i pravednom miru“.

Ukrajinski lider je naveo i da je nakon razgovora između Putina i Trampa telefonom razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, koji su ključni evropski saveznici. „Mislim da bi bilo ispravno da razgovaramo sa predsjednikom Trampom kako bismo detaljno saznali šta su Rusi ponudili Amerikancima ili šta su Amerikanci ponudili Rusima“, rekao je Zelenski.

Takođe je izjavio da se nada da partneri Ukrajine neće prekinuti ključnu vojnu pomoć Kijevu i da će ona biti nastavljena. Ovu izjavu dao je kao odgovor na raniji komentar Vladimira Putina, koji je naglasio da bi svako rešenje sukoba moralo da uključuje prekid svih vojnih i obavještajnih isporuka Ukrajini, prenosi Rojters.

Tramp hoće brzo okončanje rata

Cilj predsjednika SAD je okončanje ruskog napadačkog rata u Ukrajini. Prije nekoliko dana, visoki zvaničnici Trampove administracije sastali su se sa ukrajinskim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji.

Ukrajina je tada prihvatila američki predlog za početno30-dnevno primirje u ratu s Rusijom – pod uslovom da se i Moskva obaveže na isto. Putin je isprva izjavio da je Rusija, u principu, spremna da prekine borbena dejstva, kako su SAD predložile, ali je naglasio da se prethodno moraju ispuniti određeni uslovi.

Pre telefonskog razgovora, Tramp je poslao svog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu, gdje je on nekoliko sati razgovarao sa šefom Kremlja – između ostalog i o predlogu primirja.

Međutim, nakon posjete Moskvi, Vitkof je izbjegao da odgovori na pitanje o Putinovim zahtjevima – koji su navodno uključivali kapitulacija ukrajinskih oružanih snaga u ruskoj oblasti Kursk, međunarodno priznanje teritorija koje je Rusija pripojila, zaustavljanje vojne pomoći Zapada i zabranu stranih mirovnih trupa u Ukrajini. Nije iznjeo nikakve konkretne detalje o razgovorima.

Ukrajina u defanzivi

Putin je prije više od tri godine poöeo rat protiv susjedne zemlje kako bi je ponovo vratio pod ruski uticaj. Ukrajina se uz podršku Zapada bori protiv invazije, ali se poslednjih mjeseci na mnogim djelovima fronta našla u defanzivi.

Na zahtjev za opštim primirjem, Putin je odgovorio svojim uobičajenim argumentima: nije jasno kako bi takav prekid vatre bio nadgledan i osiguran. Takođe je istakao da je neophodno da Zapad prestane da Kijevu isporučuje oružje i obavještajne podatke.

Kremlj je dodatno saopštio da bi trebalo garantovati i bezbjednost pomorske plovidbe na Crnom moru. Nedugo nakon početka rata, obje strane su već postigle dogovor o uspostavljanju koridora za siguran izvoz žitarica iz Ukrajine, ali je Rusija kasnije odbila da produži tu sporazum.

Drugi razgovor sa Putinom od Trampovog povratka na funkciju

Razgovor između Trampa i Putina bio je već drugi otkako se republikanac 20. januara vratio u Belu kuću. Dvojica lidera su poslednji put telefonom razgovarala 12. februara.

Od početka svog drugog mandata, Tramp je ponovo uspostavio intenzivne kontakte sa Rusijom, nakon što su odnosi između Vašingtona i Moskve bili gotovo zamrznuti tokom mandata njegovog prethodnika Bajdena.

Bajden je pokušao da međunarodno izoluje Ruse nakon njihove invazije na Ukrajinu pre tri godine i da ih baci na kolena dalekosežnim sankcijama i kaznenim mjerama, kako bi okončao rat. Tramp je, međutim, već tokom svog prvog mandata (2017–2021) nastojao da održi bliske odnose s Putinom.

Šolc i Makron o dogovoru: „Prvi korak“

Njemački kancelar Olaf Šolc ocijenio je planirano primirje za napade na energetsku infrastrukturu u Ukrajini kao „prvi važan korak“ ka pravednom i trajnom miru u toj zemlji. Isto važi i za pripreme za primirje na moru, rekao je Šolc nakon razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Berlinu. „Sledeći korak mora biti potpuni prekid vatre u Ukrajini, i to što je brže moguće.“ „Cilj svih napora mora biti pravedan i trajan mir za Ukrajinu“, naglasio je Šolc. Takođe je istakao da ne sme biti odluka donjetih preko glava Ukrajinaca.

I Makron je naglasio da su prvi koraci preduzeti, ali da cilj mora ostati isti: „Merljivo i provjerljivo primirje koje će biti u potpunosti poštovano. Pokretanje detaljnih i sveobuhvatnih mirovnih pregovora koji će omogućiti uspostavljanje čvrstog i trajnog mira, uz garancije koje ga prate.“ Francuski predsednik je upozorio: „Naravno, to nije zamislivo bez učešća Ukrajinaca za pregovaračkim stolom.“