Iva Manojlović (Beograd)  [ DW ]

16. 03. 2025. 08:47

Beograd ispisao novu stranicu srpske istorije

Beograd je u subotu svjedočio najvećem skupu u istoriji države. Prema procjenama Arhiva javnih skupova, 15. marta 2025. na ulicama srpske prijestonice bilo je između 275.000 i 325.000 ljudi. Skup do sada neviđenih razmjera prošao je mirno, sa izolovanim incidentima i, na kraju, prekinut prije vremena.

Beograd, 18:00 pic.twitter.com/nF1487abAd

— Arhiv javnih skupova (@javniskupovi) March 15, 2025

Sve je proticalo mirno do 19 časova, kada je počeo petnaestominutni muk. Pet minuta prije kraja tišine začuo se, kako se sumnja, zvučni top, što je veliki broj građana u jednom dijelu grada natjeralo da se panično evakuiše. MUP Srbije negirao je njegovo korišćenje.

Na okupljene u Pionirskom parku poletjele su i flaše i kamenice, a grupa momaka počela je da razbija prozore i buši gume traktora, koji su bili parkirani ispred kampova studenata koji se protive blokadama.

Sve to navelo je studente u blokadi da dva sata ranije prekinu skup, istakavši da on više nije studentski. Njihovi redari skinuli su markere i pozvali okupljene da što prije napuste prostor oko Skupštine, ogradivši se od svih nemira koji su se desili mimo njihove kontrole.

Rijeke ljudi iz svih pravaca - prvo ka Skupštini pa prema Slaviji

Međutim, reklo bi se da izolovani incidenti nisu mogli da bace sijenku na cjelokupan dan, koji je pozitivnom energijom na ulice Beograda izveo više stotina hiljada građana.

Na protest se kretalo iz pet tačaka – od Vidikovca, sa Voždovca, iz pravca Novog Beograda, Vukovog spomenika i Trga republike. Te grupe predvodili su studenti fakulteta i viših škola. Ipak, ogroman broj ljudi dolazio je iz različitih pravaca, a čak i prije planiranog vremena uputili su se ka Narodnoj skupštini, gdje je u 16 časova trebalo da počne veliki skup.

Međutim, studenti u blokadi juče su u ranim jutarnjim časovima obavijestili građane da se centralni dio protesta izmješta. Kako bi se izbjegle tenzije oko Skupštine, gdje se nalaze i kampovi studenata koji se protive blokadama, studenti u blokadi su glavnu binu prebacili na Trg Slavije i pozvali građane da im se tamo pridruže.

Tokom cijelog dana ulicama glavnog grada prolamala se buka, zvuk pištaljki, lupanja o posuđe i prepoznatljivo „Pumpaj" i „Ko ne skače taj je ćaci". Oko 14 časova počela je da pada i kiša, vjetar je sve više duvao, ali ništa od toga nije obeshrabrivalo građane koji nisu prestajali da budu glasni.

Viorilo se bezbroj srpskih trobojki, a kao i do sada bilo je mnogo dosjetljivih i emotivnih transparenata.

Jedan od njih bio je transparent „Mama vam čuva leđa" Dragane iz Beograda. Nju smo sreli u masi ljudi koja se iz Resavske ulice spuštala prema Slaviji.

„Dosta je svega – korupcije, mita, zloupotrebe položaja, nepoštovanja zakona, ustava, kršenja svih ljudskih prava. Moja djeca su među okupljenima i ne bojim se uopšte, jer smo svi sjedinjeni u ljubavi", kazala nam je ona. „Očekujem da se završi ovo što su djeca počela, možda ne danas, ali u skorije vrijeme".

Nastavnica: „Studenti su nam pokazali pravi put"

Sa barjakom u ruci i medaljom oko vrata svojom prijestonicom juče je defilovao i mladi Ognjen Jevtić. U nju je preksinoć ušetao nakon dva dana pješačenja iz Lazarevca. Osamdeset kilometara pod đonovima, kaže, nije mu teško palo – „kad se dođe tamo gdje treba". Sabirajući utiske sa dočeka na Terazijama, za DW kaže:

„Bilo je veličanstveno, još sam u šoku, ne mogu da dođem sebi", pričao nam je dok smo se od Autokomande kretali prema Hramu Svetog Save. „Zato danas očekujem kraj", kratko je rekao student Elektrotehničkog fakulteta.

Na „žarišnim" tačkama gužva je bila najintenzivnija, a mimoilaženje sa okupljenima bio se svojevrstan poduhvat.

Jasnu Krstić, nastavnicu biologije iz Negotina, sreli smo kod velike drvene makete Trojanskog konja.

„Ovdje smo da podržimo studente, koji su smogli snage da se izdignu iznad svega. Prosvjetni radnici su nezadovoljni već više od dvije decnije, ali nismo smjeli. Oni su nam pokazali pravi put", istakla je za DW ova nastavnica, koja je i sama u blokadi nastave.

Stamenković: „Studenti su postali dominantan politički akter"

Iako je jučerašnji dan bio kulminacija svega što se dešavalo od 1. novembra, doktorand Fakuleta političkih nauka Viktor Stamenković ocjenjuje da ovo nikako nije finalni akt studentskog protesta.

„Akcije će se sigurno dalje razvijati i postajati radikalnije. Nalazimo se u pat-poziciji, gdje studenti kažu da zahtjevi nisu ispunjeni, vlast da jesu, i u tome ne vidimo nikakave korake za pronalazak kompromisa", za DW objašnjava Stamenković.

„Studenti su postali dominantan politički akter, ne samo u odnosu na opoziciju, već i na vlast. To se to najbolje vidi u tome što oni diktiraju tempo, političke teme i narativ", zbog čega jučerašnji protest ocjenjuje kao „najdostojanstveniji skup u novijoj srpskoj istoriji".

Bez obzira na njihov ishod, politikolog Stamenković ocjenjuje da su ovi protesti promijenili mnogo toga u Srbiji, ali da je najupečatljivije „krnjenje" legitimiteta vlasti i organizaciona promjena budućih protesta.

„Ovi protesti će ostaviti dubok trag i na organizaciju svih budućih protesta"

„Vlast nikada više neće moći da vlada na način na koji je to činila do 1. novembra. Ona je u velikoj mjeri izgubila legitimitet. To se najbolje vidi po tome što ne mogu da organizuju jednu sjednicu lokalnog parlamenta bez prisustva policije, ali i po tome što veliki broj pristalica SNS-a podržava zahtjeve studenata".

Ovi protesti će, ističe Stamenković, ostaviti dubok trag i na organizaciju svih budućih protesta, „u pogledu organizovanosti kojoj će se težiti, ali i patriotske obojenosti – kroz zastavu, himnu i patriotske pjesme".

Ipak, čini se da se rasplet trenutne društveno-političke krize ne nazire. „Jako je teško prognozirati šta će se dalje dešavati. Vjerujem da to čak ni studenti ne znaju u ovom trenutku", zaključuje za DW Stamenković.