Kristof Štrak  [ DW ]

12. 03. 2025. 12:07

Hrišćani u Siriji nakon masakra: strah jači od nade

„Kolika je bila naša radost kada su zatvorenici oslobođeni i kada su se zatvori ispraznili“, kaže Jakub Murad. „Ali kako su dani prolazili, zatvori su se ponovo napunili – prije svega alavitima.“

Pedesetsedmogodišnji Murad je katolički svještenik u Siriji i od 2023. godine nadbiskup Homsa, trećeg najvećeg grada u Siriji, poslije Damaska i Alepa. O sudbini zatvorenih alavita u novoj Siriji poslije Asada, kaže da se sprovode proizvoljna hapšenja, procesi po hitnom postupku bez prava na odbranu, ponekad čak i pogubljenja bez sudskih procesa.

Sirijski svještenik nakratko je napustio svoju zemlju i, nakon boravka u Vatikanu, stigao u ruralnu oblast Ajfel, zapadno od Bona. Tamo se u manastiru Štajnfeld održava zasijedanje Njemačke biskupske konferencije, koja se, između ostalog, bavi položajem hrišćana na Bliskom istoku. Dramatičan razvoj događaja posljednjih dana, uključujući i masakre nad alavitima na sjeverozapadu zemlje, u blizini grada Latakije, sada baca sjenku na taj susret. „Nažalost, postoji veliki jaz između zvanične retorike trenutnih vlasti i stvarnosti na terenu“, kaže nadbiskup.

Odgovornost za masakre snosi prelazna vlada

Murad u masakrima nad alavitskom manjinom vidi znake genocida i govori o „strašnom zločinu“. Ističe da odgovornost za to snosi prelazna vlada s Ahmedom al Šarom na čelu.

Murad kaže i da u zemlju spolja ulazi sve više oružja, koje se nekontrolisano širi. Posebno naglašava ulogu Turske, koju smatra djelimično odgovornom. Zalaže se za zabranu svih naoružanih demonstracija u zemlji.

Siriju je godinama razarao građanski rat, koji je počeo tokom tzv. „Arapskog proljeća“. Milioni ljudi pobjegli su u inostranstvo, a mnogi su bili žrtve terora u svojoj domovini. Nadbiskup ne priča samo iz druge ruke –i sam je bio svjedok i preživio je brojne strahote. I dalje strijepi za prijatelje koji su nestali 2015. godine i nikada se nisu vratili.

Kada je „Islamska država“ 2015. godine preuzela kontrolu nad njegovim regionom, bio je „otet i zatvoren u Raki“. Poslije skoro pet mjeseci, uspio je, „uz pomoć muslimanskog prijatelja, da pobjegne na motoru“. Zahvaljujući solidarnosti grupe muslimana iz mjesta Al Karjatejn, „uspjeli smo da oslobodimo sve hrišćane koje je ISIS tu držao u zarobljeništvu“, kaže Murad. „To svjedočanstvo bratstva i solidarnosti duboko me je obilježilo“, dodaje.

Poziv u pomoć

Murad je više puta dizao glas protiv islamofobije. S druge strane, upozorava na potpunu dominaciju sunitskog islama. Govoreći o masakrima nad alavitima, naglašava da „nisu bili neočekivani“. „Možda dolazi još mnogo gore vrijeme“, kaže sumorno. „Potrebna nam je podrška Ujedinjenih nacija“, ponavlja više puta.

Katolički biskupi dijele zabrinutost zbog najnovije eskalacije. Politički razvoj pod predsjednikom Al Šaraom smatraju „više nego zabrinjavajućim“. „Užasnuti smo onim što se sada događa“, kaže Udo Markus Benc, nadbiskup Paderborna, koji često putuje u region u ime Biskupske konferencije.

Izjave Al Šaraa o zaštiti svih manjina „bile su prazne riječi, bar kada je riječ o alavitskoj manjini“. Slike i vijesti o masakrima u Latakiji „ostavljaju me bez riječi“, kaže Benc. Naglašava da je „međunarodni politički odgovor na to neophodan“.

„…mit der Hilfe eines jungen muslimischen Freundes gelang mir die Flucht auf einem Motorrad“

Bewegender Bericht des Erzbischofs von Homs, Erzbischof Jacques Mourad, der 2015 von islamisten entführt wurde. Er ist zu Gast bei der #Dbkvv und wendet sich gegen Islamophobie. https://t.co/AiDg4Oe9DC pic.twitter.com/b39vguGTBl

— Christoph Strack (@Strack_C) March 11, 2025

Nada u „novu Siriju“

Murad je došao na sastanak s njemačkim biskupima s jasnom vizijom: brza ustavna reforma u Siriji i slobodni predsjednički izbori pod nadzorom Ujedinjenih nacija. Takođe se nada da će se mnogi od onih koji su napustili Siriju vratiti. To se odnosi i na sirijske ljekare koji sada rade u Njemačkoj. Ipak, ističe da „niko ne može da bude prisiljavan da se vrati samo da bi ponovo živio u šatorima“.

Njegov glavni fokus nije samo na materijalnim pitanjima. Katolički sveštenik, kome je nekada musliman pomogao da pobjegne iz opasnog zarobljeništva, polaže nade u dijalog među mladima različitih vjera – muslimana, alavita i hrišćana.

„Asadov režim neprestano je pokušavao da zavađa ljude.“ Uprkos svim bolovima i patnjama, u Muradovim riječima osjeća se duboka ljubav prema Siriji i njenom bogatom kulturnom nasljeđu. „Ne možete ni da zamislite koliko ljudi žude za kulturom.“ Sirijcima su potrebni teatar, muzika, umjetnost i izložbe, kaže. „To je nekada bilo pravo bogatstvo, a danas su čitave generacije lišene toga.“

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku