Tomas Lačan  [ DW ]

05. 03. 2025. 15:05

Tramp u Kongresu: tvrdo spolja, podjele iznutra

Koliko je polarizacija u političkoj Americi duboka i koliko su nepomirljivi Republikanci i Demokrate, postalo je jasno već u prvim trenucima govora. Za govorničkim pultom stoji Donald Tramp, 47. predsjednik Sjedinjenih Država, i preuveličano hvali sam sebe. „Za 43 dana postigli smo više nego većina administracija za četiri ili osam godina“, govori Tramp uz gromoglasan aplauz svojih pristalica. „I tek smo počeli!“

Dok republikanska polovina dvorane ustaje i skandira „USA! USA!“, poslanici Dmokrata demonstrativno sjede, kažnjavajući predsjednika ledenom tišinom. Mnogi među njima podižu transparente na kojima piše „Laž!“ ili „Mask krade!“ Demokratski kongresmen Al Grin čak je morao da bude udaljen iz sale, jer je Trampov govor neprestano prekidao uzbuđenim upadicama. Mnoge kongresmenke Demokratske stranke obukle su ružičastu odjeću u znak protesta protiv novog predsjednika.

We’re powerful, passionate, and pissed off.

PINK isn’t just a color—it’s a symbol of protest. A symbol of women’s power and persistence. The truth is: Women can’t afford Trump.
⁰❌ We can’t afford skyrocketing prices.⁰❌ We can’t afford attacks on our health care.⁰❌ We… pic.twitter.com/d7p1GZriED

— Rep. Norma Torres (@NormaJTorres) March 4, 2025

Za to vrijeme, predsjednikov sin Donald Tramp Junior, sjedi na tribini i komentariše govor svog oca na platformi Iks. Demokrate su, prema njegovim riječima, „plačljivci“, „komunisti“ i „sramota“.

Democrats couldn't go 30 seconds without acting like crybabies.

— Donald Trump Jr. (@DonaldJTrumpJr) March 5, 2025

„Amerika se vratila!“

Atmosfera je, dakle, veoma napeta, ali Trampu to ne smeta. „Čitava ta stvar više je ličila na predizborni govor nego na klasičan govor o stanju nacije“, ocjenjuje Stormi-Anika Mildner, direktorka berlinskog Aspen-Instituta. Ona ukazuje da je govor bio prepun oštrih napada na prethodnu Bajdenovu administraciju.

To je jasno već iz Trampove prve parole: „Amerika se vratila!“ On govori o onome što je njegova vlada već postigla: izlazak iz nekoliko multilateralnih organizacija, preimenovanje Meksičkog zaliva u „Američki zaliv“ i zvanično određivanje da postoje samo dva pola. Tramp takođe tvrdi da će „cenzura“ biti „potisnuta“. Opisuje to kao „revoluciju zdravog razuma“ koja obuhvata čitav svijet.

Međutim, svijet je jedva spomenut u tom govoru. Tokom sto minuta – duže nego ijedan američki predsjednik prije njega – Tramp se gotovo isključivo fokusira na Ameriku i na sebe. Govori o inflaciji, za koju krivi prethodnu administraciju, ali ne nudi konkretan odgovor na pitanje kako planira da je suzbije. Umjesto toga, hvali mjere svog savjetnika za smanjenje birokratije.

Navodi da je Ilon Mask, kroz agenciju DOGE, za samo šest nedjelja uštedio 105 milijardi dolara – to je suma koju, međutim, nije moguće nezavisno potvrditi, jer potiče isključivo iz Maskove agencije.

Carine – uskoro i na automobile?

Donald Tramp ponovo je branio svoju carinsku politiku – iako mnogi ekonomisti već upozoravaju da bi ona mogla značajno da poveća cijene za potrošače u SAD. Predsjednik je takođe nagovijestio da bi uskoro mogle da uslijede i dodatne carinske mjere protiv evropske i indijske automobilske industrije.

Prema riječima Stormi-Anike Mildner, Tramp ima „pogled na carine koji se bitno razlikuje od glavne struje ekonomske nauke i u velikom dijelu od dosadašnje političke prakse“. Tramp vjeruje da carine plaćaju strane firme, a ne domaće stanovništvo, što, naravno, kaže, nije tačno.

Posebno je zanimljivo to da je Tramp „na neki način obezbijedio“ podršku američkih poljoprivrednika – čak i kada je najavio da namjerava da uvede carine na poljoprivredne proizvode. Predsjednik je izjavio da će u početku „biti malo nemira, ali to je za nas u redu. Neće biti previše.“

Prema Mildner, ta izjava pokazuje da je Tramp svjestan da njegova politika stvara probleme, ali je ujedno vješt u kreiranju određenog narativa i uvjeravanju onih koji će ekonomski da ispaštaju zbog njegovih odluka. Ostaje neizvjesno da li će mu to i dalje uspijevati ako inflacija nastavi da raste. „U svom prvom mandatu“, podsjeća Mildner, „to mu je ipak uspijevalo“.

Šest minuta spoljne politike

U svom govoru Tramp spoljnu politiku jedva da je spomenuo. Tek nakon više od sat vremena dotakao se globalnih sukoba. Prema analizi CNN-a, Ukrajini je posvetio samo pet minuta, dok je Gazu spomenuo u svega 49 sekundi.

Tramp je objavio da je dobio pismo od ukrajinskog predsjednika Zelenskog, u kojem je ovaj izrazio spremnost da „što prije sjedne za pregovarački sto kako bi se postigao trajan mir“. Takođe je naveo da je Zelenski sada spreman da potpiše planirani ugovor o sirovinama sa SAD, nakon što je u petak u Bijeloj kući došlo do nezapamćenog diplomatskog incidenta.

Kod drugih spoljnopolitičkih pitanja Tramp je bio manje pomirljiv. Ponovo je zaprijetio vraćanjem Panamskog kanala pod kontrolu SAD i još jednom najavio da namjerava da preuzme Grenland, koji pripada Danskoj: „Dobićemo ga – na ovaj ili onaj način“, rekao je.

Uprkos tim prijetnjama, Stormi-Anika Mildner ne vjeruje da će SAD anektirati Grenland. „Prije očekujem da će, kao u slučaju Panamskog kanala, američke kompanije da kupe određene djelove infrastrukture, uz podršku američke vlade.“ To bi, smatra, bila realnija opcija.“

„Ipak, nesigurnost i neprijateljstva koja takve izjave izazivaju na međunarodnom nivou su ogromni“ – posebno među dosadašnjim saveznicima SAD. „Na kraju krajeva, Zapad se trenutno urušava zbog poteza Sjedinjenih Država, a da druge sile ne moraju da rade apsolutno ništa.“

Demokrate nemoćne

Tokom Trampovog govora Demokrate su više puta izvodili protestne akcije. Mnogi su nosili šalove, kravate i bedževe u žuto-plavim bojama Ukrajine. Neki su u znak protesta napustili salu. Kongresmenka Džasmin Kroket podigla je majicu s natpisom „Resist“ (Odupri se).

Na sve to Donald Tramp ostao je potpuno ravnodušan i nastavio da govori svojim mjerama kao o „neizbježnoj obnovi američkog sna“. Na kraju, obraćajući se i Demokratama, poručio je: „Tek smo počeli!

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku