Adelhaid Fajlke  [ DW ]

05. 03. 2025. 10:28 1

Njemačka upozorava: Beograd i Banjaluka skreću s EU-kursa

DW: Ovih dana je Bosna i Hercegovina ponovo u fokusu medija u Njemačkoj. Riječ je o presudi Vrhovnog suda BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ali i o pravnim postupcima protiv nevladinih organizacija u RS. Kakve posljedice ti događaji imaju na političku stabilnost Bosne i Hercegovine?

Manuel Saracin: Smatram da je jasno da, ako novi zakon o nevladinim organizacijama u Republici Srpskoj zaista stupi na snagu, to de fakto postaje najveća prepreka za dalji napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Sa zakonima po uzoru na Rusiju, zemlja teško može da nastavi put ka Evropskoj uniji. Stoga bi svi u Republici Srpskoj trebalo da budu svjesni ko je odgovoran za te probleme.

Takođe, zakoni koji imaju za cilj slabljenje države Bosne i Hercegovine i koji su dio secesionističke agende Milorada Dodika sigurno neće doprinijeti evropskom putu zemlje.

Što se tiče procesa protiv Milorada Dodika, važno je da institucije Bosne i Hercegovine, konkretno sudovi, donose nezavisne presude. Moramo sačekati kako će se dalje odvijati pravni postupak u vezi s tom presudom. Ali, očekujemo da se institucije države poštuju i njihove odluke priznaju.

Zakoni, koji su sada donijeti u Narodnoj skupštini Republike Srpske, još nisu stupili na snagu. Ali, smatram da te odluke treba shvatiti veoma ozbiljno. Ako budu sprovedene, imaće dalekosežne posljedice, koje ćemo pažljivo analizirati. Svi u Republici Srpskoj trebalo bi da budu svjesni toga.

U Srbiji raste pritisak na civilno društvo i demonstrante. Opšti utisak ljudi na terenu je da EU i Njemačka ostavljaju demonstrante i nevladine organizacije na cjedilu. Da li je taj utisak opravdan?

Prije svega, same građanke i građani Srbije odlučuju o svojoj zemlji i svojoj budućnosti. Zbog toga nije na nama da na bilo koji način ocjenjujemo proteste koji se tamo odvijaju. Ipak, želim da kažem jedno: ako srpska vlada stvara utisak da je zainteresovana za dijalog sa studentkinjama i studentima, a istovremeno se vrše pretresi u civilnim organizacijama koje su naši partneri, onda to pokazuje da zapravo ne treba ozbiljno shvatati tvrdnju da je vlada zaista zainteresovana za dijalog sa društvom i akterima protesta. Smatram da ovdje moramo jasno da kažemo: Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, mora da ojača strukture i institucije, koje se zalažu za demokratsko donošenje odluka i diskurs u zemlji, a ne da ih dodatno ugrožava pritiscima.

Koji bi sljedeći koraci mogli da se preduzmu sa strane Njemačke i EU kako bi se to jasno stavilo do znanja?

Jasno je da se proces pristupanja EU zasniva na ocjenjivanju usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, takozvanim fundamentalnim vrijednostima. Pored vladavine prava, tu spadaju i pitanja demokratije i osnovnih vrijednosti koje dijelimo. Prema mom mišljenju, sasvim je jasno da su ta pitanja međusobno povezana.

Što se pak tiče Kosova i Srbije, gotovo da se više i ne govori o dijalogu između dvije zemlje. Čini se da je ta tema potpuno pala u drugi plan zbog brojnih drugih izazova u regionu. Zašto je tako malo pomaka, iako je približavanje Beograda i Prištine ključno za mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu?

S Peterom Sorensenom, novim specijalnim izaslanikom EU za dijalog između Kosova i Srbije, imamo novu osobu koja će nastaviti da vodi taj proces u ime EU. Prvi razgovori koje smo vodili ostavljaju vrlo dobar utisak o njemu kao ličnosti. On će sigurno staviti neke nove akcente na dijalog, a istovremeno pokušati da, kroz temeljni rad, postigne napredak u približavanju dvije zemlje.

Ranije su Njemačka, ali i ja lično, imali zadatak da podrže rad evropskih institucija i glavnog pregovarača EU. Mi ćemo narednih nedjelja i mjeseci blisko sarađivati. To će se sigurno odnositi i na novu njemačku vladu. Jer, Njemačka podržava evropski pristup dijalogu i ljude koji ga vode.

Nadam se da će sada ponovo započeti suštinski rad na rješenjima. Vrijeme je da naporno radimo na pronalaženju konkretnih rješenja. Smatram da je gospodin Sorensen prava osoba za taj zadatak.

Pored Srbije, i Kosovo se suočava s velikim izazovima i promjenama. Trenutna politička situacija veoma je neizvjesna. Da li vi, kao specijalni izaslanik za Zapadni Balkan, imate neka ključna pitanja koja biste ovom prilikom istakli?

Moramo sačekati i vidjeti kako će se dalje razvijati politička situacija u Republici Kosovo. Bilo bi poželjno da se što prije formira vlada i da se nova vlada aktivno uključi u dijalog. To, naravno, očekujemo i od Srbije. Međutim, nije na nama da odlučujemo kako će proces formiranja vlade u Republici Kosovo teći. To je odluka koju donosi Kosovo.

Ovih dana i sedmica svjedoci smo prekretnice u mnogim pitanjima bezbjednosne politike i geostrategije. Govori se da početak drugog mandata Donalda Trampa kao predsjednika SAD donosi preokret u odnosima između Evrope i Amerike. To već sada ima vidljive posljedice na Zapadni Balkan. Koju ulogu vi, ali i Njemačka i EU, možete da igrate kako biste zemlje Zapadnog Balkana još više približili Evropi?

Prije svega, moramo vrlo ozbiljno shvatiti činjenicu da SAD očigledno prestaju da finansiraju organizacije civilnog društva. S obzirom na to da te institucije rade u interesu društva, one prema mom mišljenju predstavljaju osnovne stubove puta transformacije zemalja ka EU. Ne možemo sebi da dozvolimo da potpuno izgubimo taj angažman. No, možda je to i prilika da neke stvari uradimo bolje – da Evropa sagleda gdje su njene strukture podrške transformacionim procesima previše komplikovane i birokratske, i gdje možemo da budemo efikasniji.

Druga stvar, koju želim da istaknem, jeste da bi svako na Zapadnom Balkanu trebalo da bude svjestan da se „hljeb nasušni“ zarađuje trgovinom sa EU. Jer, recept za uspeh zemalja Zapadnog Balkana leži u integraciji u jedinstveno evropsko tržište. Povezanost Zapadnog Balkana sa EU u obostranom je interesu. Mislim da postoje dobre osnove za napredak, ukoliko svi budu dijelili to mišljenje. To bi omogućilo i Evropi i državama Zapadnog Balkana da adekvatno odgovore na geopolitičke promjene u svijetu.

Nakon parlamentarnih izbora 23. februara u Njemačkoj, CDU/CSU i SPD sada razgovaraju o mogućoj koaliciji. Nije isključeno da će nova vlada donijeti i nove političke pravce kada je riječ o Zapadnom Balkanu. Ali, nije sigurno da će ministar iz redova Zelenih nastaviti da obavlja funkciju specijalnog izaslanika njemačke vlade za zemlje Zapadnog Balkana. Koja su vaša očekivanja od budućih koalicionih partnera u vezi s tom funkcijom i angažmanom na Zapadnom Balkanu?

Pored naše podrške procesu pristupanja EU, proteklih godina posebno smo se zalagali za Berlinski proces. Sadašnja vlada odlučila je da domaćin samita ove godine bude Velika Britanija. Mislim da smo kao semafor-koalicija (SPD, Zeleni i FDP), nakon preuzimanja vlasti 2021. godine, pokazali koliko je kontinuitet važan. Ovo je sada velika prilika da i buduća njemačka vlada od nas preuzme štafetu u Berlinskom procesu i zajedno sa Velikom Britanijom postavi nove impulse.

Pri tom je važno naglasiti da Berlinski proces svoj uspjeh zasniva na različitim multilateralnim sporazumima i dogovorima između samih zemljama Zapadnog Balkana. Tu se, naravno, radi i o daljem unaprjeđenju zajedničkog ekonomskog prostora i regionalnoj integraciji zemalja Zapadnog Balkana. Cilj mora biti da se te zemlje još više približe EU, da se otvore i dodatno pripreme za članstvo u EU. Velika Britanija će imati važnu ulogu u aktivnom oblikovanju cjelokupnog spektra Berlinskog procesa zajedno sa zemljama regiona.

Da li biste i budućoj njemačkoj vladi bili na raspolaganju kao specijalni izaslanik za Zapadni Balkan?

Često se u intervjuima sa fudbalskim trenerima čuje fraza: „To morate pitati nekog drugog.“ Na to bih se sada pozvao i učinio isto.

Manuel Saracin (Zeleni) je specijalni izaslanik njemačke vlade za zemlje Zapadnog Balkana