Dragan Maksimović (Banjaluka)  [ DW ]

25. 02. 2025. 10:34

Šta nakon presude Dodiku?

Vlast u Republici Srpskoj je proteklih desetak godina spinovala javnost raznim prijetnjama o secesiji koje su do sada ostale mrtvo slovo na papiru. Da li taj dug dolazi na naplatu biće poznato već sjutra, u srijedu 26. februara, za kada je zakazano izricanje presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku pred Sudom Bosne i Hercegovine u predmetu protiv njega i direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića.

Presuda Dodiku i Lukiću je politička i sudi se RS, a ne pojedincu, ponavljaju u glas koalicioni partneri Dodikove stranke SNSD. Zbog toga je zasijedala i entitetska vlada koja je u skupštinsku proceduru uputila „informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava Bosne i Hercegovine".

Konfederacija

„Ukoliko pravno nasilje nad Republikom Srpskom ne prestane, a izostane politička volja i međunarodna podrška da se BiH vrati osnovama i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski Ustav i zakoni, Republika Srpska je dužna bez odlaganja preduzeti mjere sa ciljem zaštite svoje Dejtonske pozicije isključivo političkim i pravnim putem“, navodi se u informaciji koja će se već danas naći na dnevnom redu posebne sjednice Narodne skupštine RS.

A kakav bi odgovor mogao biti i kakav se scenario očekuje, za sada je rano govoriti s obzirom na to da je presuda koja bude izrečena u srijedu prvostepena. Ono što Sud BiH može izreći u dodatku presude jesu mjere zaštite koje se mogu odnositi na zabranu napuštanja zemlje do izricanja drugostepene presude, koja je onda i konačna.

Jedan od scenarija, ukoliko se obistine navodi pojedinih medija u BiH da će Dodik biti osuđen uz izricanje zabrane političkog djelovanja, jeste najava sklapanja konfederacije sa Srbijom, ali i povratak na izvorni Dejton, pa čak i izlazak iz njega.

„Prvi naš cilj jeste da obranimo Ustav BiH, da pozovemo Federaciju BiH da pregovaramo o tome i da to vratimo na Dejtonski Ustav. Ako to neće, onda ćemo morati da donesemo odluke“, rekao je Dodik, navodeći da će u tom slučaju RS donijeti odluku da je Ustav BiH propao.

„Ćao, doviđenja“

„Pokušaćemo do iznemoglosti da razgovaramo. Ako budemo vidjeli da ne može, donijećemo odluku o svom samostalnom putu. Eto, to je plan B“, odlučan je Dodik, najavljujući da neće ići na izricanje presude u Sarajevo.

A umjesto u Sarajevo, gdje su se proteklih godinu i po okupljali simpatizeri SNSD i građani koji su davali podršku Dodiku u sudskom procesu, danas i sutra pozvani su na veliki miting podrške u Banjaluku. Miting počinje ovog utorka (25. februar) u poslijepodnevnim časovima, kada i najavljena sjednica Narodne skupštine RS, koja će biti nastavljena narednog dana, u srijedu, u trenutku izricanja presude.

Iako je Dodik danima pozivao i opoziciju na sastanak, kako bi se okupili pod plaštom nacionalnog jedinstva, odgovor je stigao u vidu zahtjeva za ostavkom.

„Treba da budete svjesni da ste Vi u kontinuitetu bili najveći faktor srpskog razdora i podjele upravo zbog takve vrste politike koju ste provodili i stvari koje ste izgovarali. Sastanku sa Vama, mi iz Srpske demokratske stranke ćemo se odazvati nakon što podnesete ostavku na mjesto predsjednika Republike Srpske jer zbog svega navedenog i zbog toga što niste u stanju okupiti sve Srbe u ovom značajnom momentu, to zaista trebate uraditi upravo radi Republike Srpske“, poručio je predsjednik SDS-a Milan Milićević, nakon što je Dodik uputio poziv na sastanak svim opozicionim partijama u RS, prije izricanja presude.

Osim što su zatražili njegovu ostavku, pojedini opozicionari su pozvali i građane RS da se ne odazovu mitingu u Banjaluci.

„Pozvali su da podnesem ostavku, a ja kažem, neću. Ćao doviđenja“, rekao je Dodik, komentarišući zahtjeve opozicije.

Zakašnjela reakcija

Godinu i po sudskog procesa protiv Dodika, nije bilo ozbiljnih reakcija. Posljednji dani izazvali su reakcije domaće javnosti ali ne toliko i međunarodne. Tek pokoja uopštena izjava o poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. I u drugom kontekstu.

„Suverenitet i teritorijalni integritet su kamen-temeljac međunarodnog poretka. I branićemo međunarodni poredak u Ukrajini svim sredstvima koja su nam na raspolaganju, baš kao i u Bosni i Hercegovini, gdje ostajemo posvećeni budućnosti zemlje u Evropskoj uniji kao jedinstvene, cjelovite i suverene države, kao i očuvanju sigurnog i bezbjednog okruženja kroz prisustvo Eeufora“, napisao je šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka, povodom tri godine od početka rata u Ukrajini.

Soreka se sastao s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, koji je pozvao EU da preduzme konkretne korake s ciljem očuvanja mira u BiH, uključujući i povećanje broja vojnika Eufora. Poručio je kako je važno da „međunarodna zajednica pravovremeno reaguje na prijetnje rukovodstva RS, koje mogu dovesti do ozbiljnih posljedica za bezbjednost i stabilnost u BiH“.

Zbog napete političke situacije iz Eufora su ranije saopštili da su njihove snage u stanju pripravnosti, te da djeluju u okviru svog mandata u potpunosti poštujući pravni okvir Bosne i Hercegovine i njene institucije.

„Nastavljamo pomno pratiti situaciju širom zemlje i potvrđujemo našu posvećenost pružanju podrške vlastima Bosne i Hercegovine u osiguravanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve njene građane“, rekli su u Euforu.

Oružane snage BiH

Slučajno ili ne, u Srebrenici je od juče pojačano prisustvo vozila Eufora iz turskog kontigenta. Iz Memorijalnog centra Srebrenica uputili su pismo ministru unutrašnjih poslova RS Siniši Karanu, u kojem „izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog Karanovih javnih istupa“ kojima se, kako se ističe u pismu, direktno dovodi u pitanje rad pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine i poziva na reakciju protiv njih.

„Svaki čin ometanja rada Memorijalnog centra, direktno ili indirektno, uključujući i bilo kakve sigurnosne incidente, tretiraće se kao namjerno ugrožavanje mira i stabilnosti, za šta ćete kao ministar snositi punu pravnu odgovornost, s obzirom na to da ste svojim izjavama u službenom kapacitetu ohrabrili takvu vrstu djelovanja“, navodi se pored ostalog u pismu Memorijalnog centra Srebrenica.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić otvorio je pitanje angažovanja Oružanih snaga ukoliko dođe do napada na ustavni poredak zemlje, odnosno ukoliko RS krene u secesiju.

„BiH ima spreman odgovor. Institucije BiH nastavljaju da rade bez obzira ko je u njima. Koga nema bez njega se može i mora. Niko ne može da dovede u pitanje rad institucija BiH. Ako Dodik krene u secesiju, spremni smo da izdamo naredbu Oružanim snagama BiH“, rekao je Komšić.

Smanjiti doživljaj

Na to je stigao odgovor predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović: „Predsjedništvo konsenzusom odlučuje o odbrani. Ako nema konsenzusa, nema ni odluke. Ako smo legalisti, onda je to tako. Ako nismo, onda je to državni udar“, poručila je Cvijanović, u odgovoru Komšiću, podsjetivši da takva odluka ne bi bila relevantna za srpski dio Oružanih snaga, te da nije sigurna ni da bi se sav hrvatski korpus stavio na raspolaganje.

„A nezakonita zloupotreba Oružanih snaga je ionako dovoljan signal da nije obavezujuća. Tako da onima koji se igraju pitanjem Oružanih snaga i davanjem bombastičnih izjava mogu jedino da poručim da smanje doživljaj“, izjavila je Cvijanović.

Iako niko ne želi da prognozira kakva će biti reakcija vlasti u Republici Srpskoj u slučaju osuđujuće presude, neki od mogućih scenarija idu u pravcu donošenja odluka u Narodnoj skupštini kojima će se odluke Suda BiH proglasiti ništavnim na teritoriji tog entiteta. Takođe, jedna od mogućih opcija koje su ranije najavljivane, je zabrana djelovanja državnih policijskih agencija na teritoriji RS.

Što se tiče političkih odluka, u ranijem dokumentu koji je razmatran u okviru vladajuće koalicije, navodi se i povlačenje srpskih predstavnika iz državnih institucija i njihova blokada na svim mjestima gdje se nalaze srpski kadrovi. Problem za potpuno sprovođenje takvih najava je odluka opozicije da ne učestvuje u njihovoj realizaciji, posebno ako se uzme u obzir kriza vlasti na državnom nivou u kojoj opozicioni prvaci iz RS vide šansu za preuzimanje političkog kormila od SNSD i njihovih koalicionih partnera.