A.J.

Trend rasta zahtjeva za zaštitu zakonitosti zbog povrede zakona u korist okrivljenih

Iz Vrhovnog tužilaštva saopštili su da je evidentan trend rasta zahtjeva za zaštitu zakonitosti zbog povrede zakona u korist okrivljenih.

"Zahtjev za zaštitu zakonitosti, koji je Vrhovno državno tužilaštvo podiglo protiv presuda Apelacionog suda, u predmetu protiv okrivljenog B.B., zbog produženog krivičnog djela – silovanje usvojen je presudom Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je utvrđeno da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog, odlukom da preinači prvostepenu presudu i okrivljenom umanji izrečenu kaznu od 15 godina zatvora na kaznu zatvora od 8 godina", ističu iz Vrhovnog tužilaštva.

Naglašavaju da je ovo drugi zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva koji je usvojen od početka 2025.godine. Tokom 2024. godine od 14 podignutih zahtjeva usvojeno njih 12, što ukazuje na trend rasta zahtieva za zaštitu zakonitosti zbog sudske povrede zakona u korist okrivljenih.

Tokom 2023.godine usvojeno je osam zahtjeva, a tokom 2021. i 2022.godine po jedan.

"U konkretnom slučaju, imajući u vidu odredbu Krivičnog zakonika (čl.42 st1) koju je sud u obavezi da primijeni prilikom odmjeravanja kazne u granicama koje su propisane za određeno krivično djelo, proizilazi da je Apelacioni sud dao paušalne razloge prilikom ocjene otežavajućih okolnosti, kada je našao da je okrivljenom umjesto prvobitno izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 godina, trebalo izreći kaznu zatvora u trajanju od 8 godina, čime je beneficirao okrivljenog budući da izrečena kazna zatvora nije srazmjerna težini krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog zbog čega, kako se osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti, ne može predstavljati mjeru koja je neophodno potrebna za postizanje svrhe kažnjavanja (čl.32. Krivičnog zakonika)", navode u saopštenju.

Ističu da je utvrđeno je da Apelacioni sud nije dao konkretne razloge za zaključak o postizanju svrhe kažnjavanja, u pogledu izražavanja društvene osude za krivično djelo i obaveze poštovanja zakona, niti u pogledu jačanja morala i uticaja na razvijanje društvene odgovornosti, posebno imajući u vidu da je krivično djelo učinjeno prema maloljetnom licu, u kom slučaju se mora voditi računa o okolnosti unapređenja prava maloljetnih lica koja treba da uživaju najveću podršku i najvišu zaštitu u društvu kada je riječ o djelima nasilja nad njima, a posebno kada je riječ o djelima protiv polne slobode.

"Postupajući na navedeni način Apelacioni sud, ne samo da nije dao valjane razloge o odlučnim činjenicama, od kojih zavisi odluka o kazni, već su i dati navodi potpuno proizvoljni i paušalni na koji način je Apelacioni sud učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, kako se to osnovano ukazuje zahtjevom za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva, navodi se u presudi Vrhovnog suda", zaključeno je u saopštenju.