Lucija Šulten  [ DW ]

21. 02. 2025. 07:23

Izbori u Njemačkoj: Brisel se nada jasnom stavu Berlina

„Evropa nije snažna bez snažne Njemačke“, kaže predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola nakon raspada koalicije Socijaldemokrata (SPD), Liberala (FDP) i Zelenih u novembru prošle godine. Zvanične izjave o izborima u Njemačkoj su rijetke, jer se političari Evropske unije načelno ne izjašnjavaju o izborima u državama-članicama.

Međutim, kada se najveća država-članica nalazi pred mogućom promjenom vlasti, to u Briselu ne prolazi nezapaženo. Naravno, i partnerske države s kojima Njemačka sarađuje unutar Evropske unije zaokupljene su tom temom.

Jedan diplomata ipak je sažeo raspoloženje u Briselu za DW: „S izborima je povezana nada da će nakon njih biti više jasnoće i predvidljivosti u njemačkoj poziciji prema zakonodavnim inicijativama.“

EU se nada da će Berlin biti manje dvosmislen

Taj diplomata aludira na nešto što Sofi Pornšlegel, zamjenica direktora Instituta Žak Delor u Briselu, naziva „eksternalizacijom njemačkih problema u Briselu“. Koristi dakle psihološki termin koji opisuje kako unutrašnje stanje djeluje prema spolja. U nadi da se to više neće događati nakon raspada posljednje vlade, Brisel pažljivo prati koji će politički pravac zauzeti nova njemačka vladajuća garnitura.

Interni sukobi unutar posljednje vlade izazvali su velike poremećaje u donošenju određenih zakona u Evropskoj uniji. Na primjer, već dogovoreni plan o klimatski neutralnim automobilima do 2035. godine bio je nedjeljama odgađan, zbog nesuglasica unutar njemačke vlade. Tek nakon ustupaka liberalnom koalicionom partneru, savezna vlada je odobrila predlog. Slično se dogodilo s Evropskim zakonom o lancima snabdijevanja, gdje se Njemačka uzdržala od glasanja nakon dugih pregovora i ublažavanja teksta zakona, jer članovi koalicije nisu mogli da se dogovore ni o tom pitanju.

„Njemačko glasanje“ kao simptom semaforske vlade

Takvo ponašanje u Briselu se u međuvremenu s podsmijehom naziva „German Vote“ (njemačko glasanje). Iako uzdržanost pri glasanju nije ni nova ni isključivo njemačka pojava, nikada prije taj izraz nije bio korišćen toliko često kao tokom mandata semaforske koalicije, potvrdio je naš sagovornik.

Kako bi EU usvojila zakon, obično je potrebno da najmanje 15 država-članica, koje predstavljaju 65 odsto stanovništva, glasaju za njega. Njemačka sama predstavlja 18,5 procenata stanovništva EU, a ako se uzdrži od glasanja, ti glasovi se ne ubrajaju. Osim toga, Evropski parlament takođe mora da odobri zakon.

Njemačka trenutno nema vodeću ulogu u EU

Posljednjih godina pokazalo se koliko EU može biti oslabljena kada Njemačka ne preuzme vodeću ulogu, kaže za DW Fabijan Culeg, direktor Evropskog političkog centra u Briselu. „Vidjeli smo nestabilnost u Njemačkoj. Vidjeli smo kako odluke jednostavno više nisu mogle biti donesene.“ U Briselu vlada veliki strah da se to neće promijeniti ni nakon izbora, objašnjava taj ekonomista.

Politikološkinja Pornšlegel ističe da Njemačka posljednjih godina nije donosila puno inicijativa u evropskoj politici, čime nije ispunila ulogu koja se od nje očekuje.

Nova raspodjela moći u Briselu

Tradicionalno, njemačko-francuska saradnja smatra se pokretačem evropskih projekata. No koliko će taj „motor“ dobro da radi zavisi i od toga kako se slažu čelnici dvije zemlje. A odnos između predsjednika Emanuela Makrona i kancelara Olafa Šolca „baš i nije jednostavan“, primjećuje Pornšlegel. Na kraju, svaka saradnja zavisi od političke volje i spremnosti na kompromise, ali ni u Francuskoj ni u Njemačkoj ona nije dovoljno izražena, kaže ona. Obje zemlje su iz Evropskih izbora izišle oslabljene.

U Francuskoj je predsjednik Makron zato raspisao prijevremene parlamentarne izbore, ali ni oni nisu donijeli potrebnu stabilnost. „Došlo je do promjene u dinamici moći unutar Brisela“, kaže Pornšlegel. Smatra da sada veću ulogu igra Poljska, koja trenutno predsjedava rotirajućem predsjedništvu Savjeta EU.

Finansijska pitanja čekaju novu njemačku vladu

Bez obzira na to kako će izgledati nova njemačka vlada, u Briselu je već čeka niz velikih izazova. Evropska komisija planira da ovog leta predstavi novi višegodišnji finansijski okvir za period od 2028. do 2034. godine. Njemačka u budžet EU uplaćuje najviše sredstava i prema podacima novinske agencije dpa obezbjeđuje skoro četvrtinu sredstava.

Politikološkinja Sofi Pornšlegel očekuje najveće sukobe upravo u ovom području, s obzirom na to da će novi budžet morati da uključi otplatu dugova nastalih tokom pandemije koronavirusa. To bi moglo da znači manje sredstava za bezbjednost ili konkurentnost Unije. Zato će se raspravljati i o tome treba li Njemačka da reformiše svoju „kočnicu zaduživanja“, kako se naziva ustavna zabrana novih zaduživanja.

Njemačka mora da skine tabu s nekih stvari

Prema ekonomisti Fabijanu Culegu, Njemačka mora shvatiti da sada mora pronaći dodatna sredstva. To uključuje i preispitivanje tabua kao što su zajedničke Evropske obveznice (Eurobonds). Nedavno se ponovo rasplamsala rasprava o tome kako finansirati buduće evropske troškove za obranu. Dok se Njemačka tome protivi, druge zemlje poput Poljske i baltičkih država podržavaju takav predlog. Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski rekao je na konferenciji za medije u Briselu početkom februara da bi volio da nova Njemačka vlada ponovno razmotri ovo pitanje.

U području odbrane i bezbjednosti potrebno je mnogo više ulaganja, kaže Culeg. Evropska komisija procjenjuje da će EU morati da investira 500 milijardi eura u obranu tokom sljedećih deset godina. Osim toga, potrebne su jasni stavovi iz Njemačke o pitanjima koja su ključna za njemačku industriju, poput konkurentnosti Evrope i odnosa s Kinom.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku