Sabine Kinkarc  [ DW ]

20. 02. 2025. 07:30

Olaf Šolc bi da ostane kancelar – ima li šanse?

Bilo je to u septembru 2024. kada je Olaf Šolc, političar Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), u intervjuu za berlinske novine „Tagesšpigel“ na pitanje šta se nada da će jednog dana biti zapisano u istorijskim knjigama o njegovom kancelarskom mandatu, odgovorio kratko i suvoparno: „Mislim da treba biti oprezan s političarima koji o tome razmišljaju prije ili tokom obavljanja dužnosti.“

Taj 66-godišnjak sada je možda ipak počeo da razmišlja o tome. Naime, njegova koaliciona vlada SPD-a, Zelenih i Liberala (FDP) je pala i zato se prijevremeni izbori za Bundestag održavaju u nedjelju 23. februara 2025. godine. U anketama SPD daleko zaostaje za konzervativnim Demohršćanima (CDU/CSU), ali i za djelimično desno-ekstremističkom Alternativom za Njemačku (AfD). Ako Šolc ne bude uspije da preokrene taj trend, imaće najkraći mandat od bilo kojeg njemačkog kancelara u posljednjih pet decenija.

Stoički optimista

Ali Olaf Šolc cilja na pobjedu. Jednako nepokolebljiv kao i kada se nadmetao na izborima 2021. – i kada je pobijedio. I tada je SPD tokom predizborne kampanje imala oko 15 odsto podrške, a Šolca su ismijavali zbog njegovog stoičkog optimizma. Onda je CDU napravio jednu grešku previše i Socijaldemokrate su iznenađujuće izbili na prvo mjesto. Šolc na to neprestano podsjeća tokom ove izborne kampanje. Problem je, međutim, što nema naznaka da se trend mijenja.

SPD želi da poentira na klasičnim socijaldemokratskim temama. Obećava sigurne penzije, finansijsko olakšanje porodicama i osobama s prosječnom platom, kao i pristupačnu zaštitu klime. Slabu privredu trebalo bi oživjeti i popustiti tzv. „kočnicu zaduživanja“, pravni akt ugrađen u njemački ustav koji zabranjuje novo zaduživanje države preko određene granice. Državi su potrebni „prihodi od kredita“, uvjerava Šolc. U spoljnoj politici obećava razboritost, posebno u pogledu isporuka oružja Ukrajini.

Olaf Šolc bio je kancelar samo tri mjeseca kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. Otada se postavlja pitanje kako Njemačka može vojno da podrži Ukrajinu, a da sama ne bude uvučena u rat. Šolc je na to pitanje uvijek odgovarao tako da mu se moglo prebaciti da oklijeva. On sam to naziva razboritošću.

Rat je imao i ima posljedice i na Njemačku: energetska kriza, inflacija, privredni kolaps. Tome se može pridodati spor o azilu unutar EU, kao neviđeni izborni uspjesi desničarskih ekstremista. Vjerovatno nikada ranije neka njemačka vlada nije morala da se bori s toliko problema u isto vrijeme kao koalicija SPD, Zeleni i FDP.

Semaforska koalicija – konsantne rasprave u javnosti

Tzv. „semaforska koalicija“ bila je savez dvije ljevičarske stranke (SPD i Zeleni) i jedne ekonomski liberalne partije (FDP). Nastala je iz potrebe da se pronađe parlamentarna većina. Ali njihove političke protivrječnosti dugo nisu mogle da se premoste. Uz stalne svađe, koalicija je uspjela da postane najnepopularnija vlada ikad u SR Njemačkoj.

Ali čini se da čak ni gubitak povjerenja među stanovništvom Šolca nikada nije impresionirao. Pa ni to da je on lično postao krajnje nepopularan kancelar. Njegov moto je sljedeći: uzeti u obzir rezultate anketa, ali ih ne komentarisati, niti na njima bazirati svoju politiku. I uvijek isticati da je – sve moguće.

Podmladak, advokat, ministar, pa kancelar

Kancelarsko mjesto za Šolca je bila kruna njegove decenijama duge političke karijere. Ona je počela članstvom u omladinskoj organizaciji SPD-a (Jusos), gdje kao zamjenik predsjednika nije zastupao ni radikalno socijalističke, niti antikapitalističke teze. Od njegovog pristupanja SPD-u kao školarca 1975, pa do izbora za Bundestag 1998. godine prošlo je mnogo godina. U tom periodu Šolc je naučio mnogo o tome kako funkcionišu privreda i nezavisno preduzetništvo i to kao advokat specijalizovan za radno pravo u sopstvenoj kancelariji u Hamburgu. To je ostavilo traga na njemu. Nakon toga više ga nije interesovala ljevičarska politika.

Svoje političke vještine stekao je kao senator za unutrašnje poslove Hamburga, kao savezni ministar rada u prvoj „velikoj koaliciji“ (CDU/CSU i SPD) kancelarke Angele Merkel i konačno, kao dugogodišnji prvi gradonačelnik Hamburga. „Ko od mene traži vođstvo, dobiće ga“ – tim je riječima 2011. preuzeo dužnost u Hamburgu. Godine 2018. vratio se u Berlin kao savezni ministar finansija i vicekancelar u još jednoj velikoj koaliciji pod Angelom Merkel.

„Šolcomat“

Od velike važnosti bio je period od 2002. do 2004. kada je bio generalni sekretar SPD-a uz tadašnjeg kancelara Gerharda Šredera. Iz tog vremena dolazi i neologizam koji mnogo govori o njemu. Hamburški magazin „Cajt“ tada je od riječi „Šolc“ i „automat“ napravio kovanicu „Šolcomat“, jer se generalni sekretar praktički izražavao samo tehnokratskim frazama – kao nekakav automat čiji je posao da nepokolebljivo i bez emocija „prodaje“ politiku.

Šolc se nikada nije rešio imidža dosadnog birokrate. Sam sebe je video kao pragmatičara koji ne voli da se ističe. Nije čovek od velikih reči, već neko ko govori samo onoliko koliko je preko potrebno. Neko ko pokušava da radi što tiše i efikasnije.

SPD ga nije željela za lidera stranke

Kasno je naučio da je u politici važno staviti sebe i svoju poruku u centar pažnje i da se onda to dobro „proda“. To se prvi put moglo vidjeti u jesen 2019. kada je SPD birao nove kopredsjednike stranke, a kandidati bili na turneji po Njemačkoj.

Djelovao je emotivnije, pristupačnije i prije svega susretljivije. Ipak, kao i obično samouvjeren, nije krio da smatra da ima najveće šanse za mjesto jednog od kopredsjednika SPD-a. I bio je veoma iznenađen što je izgubio od mnogo manje poznatog političkog dvojca.

Od gubitnika do kancelarskog kandidata

To je još jednom pokazalo za šta je Šolc sposoban: da otkači stvari i krene dalje. Usredsrijedio se na svoj rad u vladi kao ministar finansija i uzdržao od bilo kakvih napada na politički neiskusni dvojac na čelu SPD-a.

Njegova lojalnost je nagrađena. Lideri SPD-a proglasili su ga za svog kandidata za kancelara u avgustu 2020, znajući da oni sami ne dolaze u obzir. Šolc je imao političko iskustvo. Tokom pandemije korone poentirao je i kao ministar finansija brzim akcijama, davanjem zajmova i pružanjem finansijske pomoći.

Kancelar koji previše ćuti

Reći samo onoliko koliko je neizostavno potrebno – takav je ostao čak i kao kancelar. I nije shvatio da taj posao zahtijeva mnogo više komunikacije. Šef vlade koji ćuti čak i u najvećim krizama i koji suviše rijetko nalazi prave riječi – to se građanima nije svidjelo.

Njegov nizak rejting u anketama naveo je neke u SPD-u da razmisle da li bi partiji bilo bolje da ide na ove savezne izbore s ministrom odbrane Borisom Pistorijusom na čelu. Pistorijus je mjesecima bio najpopularniji njemački političar po anketama. Ipak, Šolc nije dozvolio da mu se kandidatura oduzme.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku