Dirk Kaufman  [ DW ]

22. 01. 2025. 11:58

Njemački proizvođači automobila: nada i strijepnja pred izbore

Njemačka automobilska industrija nalazi se u velikim problemima i s napetošću iščekuje ishod prijevremenih izbora zakazanih za 23. februar. Ekonomija je u recesiji, a dosadašnju vladajuću tzv. „semaforsku koaliciju“ (SPD-Zeleni-Liberali) smatraju direktno odgovornom za neke propuste.

Podsticaji za električne automobile?

Ključna tačka za sve proizvođače automobila je odmak od motora s unutrašnjim sagorijevanjem i uvođenje alternativnih pogonskih modela. Nezavisni analitičar Jirgen Piper iz Frankfurta, poput mnogih stručnjaka, uočava stalnu nesigurnost među proizvođačima automobila, ali i kupcima. Glavni razlog je, kaže, to što u Njemačkoj „ne postoji jasna linija u vezi s elektromobilnošću“. Vlada je prvo podsticala kupovinu električnih automobila, a zatim ukinula subvencije.

Dirk Dohze s Instituta za svjetsku privredu iz Kila (IfW), za DW ocjenjuje da je nesigurnosti posebno doprinijelo „kratkoročno ukidanje takozvanog ekološkog bonusa u decembru 2023.“ Uz to, industrija pati zbog „visokih troškova energije i prevelike birokratije“.

Na pitanje šta najviše muči njemačke proizvođače automobila, Savez njemačke automobilske industrije udruženje (VDA) ističe osnovni problem: nezadovoljavajući uslovi proizvodnje u Njemačkoj. To smanjuje konkurentnost preduzeća. Već godinama se bilježi zabrinjavajući trend: Njemačka stalno pada na međunarodnim listama konkurentnosti.

Energija je preskupa

Pitanje koliko je Njemačka atraktivna kao industrijska lokacija od ključne je važnosti za taj lobistički savez. VDA zato traži da „Berlin i Brisel vrate Njemačku na vrh svjetske liste“. Za to su potrebni „manja cijena energije, manje regulacija i birokratije, i konkurentan poreski sistem“, poručuju iz VDA.

Na negativan uticaj Evropske unije ukazuje i ekonomista Dohze: „Zahtjevi koji se odnose na zaštitu klime dolaze od EU i njemačka vlada tu ima samo ograničen uticaj.“

Ipak, postoji i određena odgovornost koju sama industrija snosi za trenutnu krizu: „Potrebna strukturna prilagođavanja predugo su odlagana, što je dovelo do snažnog smanjenja profitnih marži. Njemačkim firmama trebalo je veoma dugo da se povežu s jakim softverskim partnerima.“ Rezultat: njemački proizvođači automobila nemaju pravi hit na tržištu električnih automobila.

Više punionica

Za Dirka Dohzea prioritet je „brz razvoj infrastrukture punionica i osiguranje planiranja za kupce električnih automobila“. Može se uvijek raspravljati o tome da li su subvencije za kupovinu električnih automobila korisne, ali pravila bi svakako trebalo da budu jasna i transparentna, i da važe za određeni period. Dalje, te subvencije trebalo bi pouzdano da se isplaćuju, a ne da se ukidaju u zavisnosti od stanja u državnoj kasi, kaže.

I Jirgen Piper traži „jasnu liniju za nove tehnologije, koje će se potom svi držati“. Pri tom ne smije biti previše regulacije, već bi trebalo ostati otvoren za različita tehnološka rješenja. Politika bi trebalo da „postavi precizne kvantifikovane ciljeve, ali da industriji prepusti da sama pronađe put do njihovog ostvarenja“.

Automobil i politika

Automobilska industrija i politika blisko su povezane u Njemačkoj, i to ne samo na saveznom, već ponekad i više na pokrajinskom nivou. Tako su proizvođači automobila – sve do lokalnog nivoa – zavisni od povoljnih poreza i doprinosa. Istovremeno, za pokrajinsku politiku radna mjesta koja industrija pruža veoma su važna i vrijedna zaštite.

U Donjoj Saksoniji, gdje vladu predvodi SPD, a njeni predstavnici sjede u nadzornom odboru Folksvagena, ta povezanost je očigledna. Tako je i u Baden-Virtembergu, pod premijerom Krečmanom iz Zelenih (s Mercedesom i Poršeom, koji pripada Folksvagen-grupi), kao i u Bavarskoj, kojom decenijama vlada CSU – s Audijem u Ingolštatu (takođe Folksvagen-marka) i BMW-om u Minhenu, te su veze duboko ukorijenjene.

Zbog federalne strukture Njemačke, kao i međusobne zavisnosti i uticaja saveznog, pokrajinskih i lokalnih nivoa, ishod izbora – na kojem god nivou – uvek ima uticaja na automobilsku industriju. Zato nijedan proizvođač automobila ne može sebi da dozvoli da ignoriše političare. Kompanije moraju da ostanu otvorene za sve političke opcije kako bi mogle da ostvare svoj uticaj, bez obzira na ishod izbora.

I opet: strah od Trampa

Ali o novoj ili drugačijoj industrijskoj politici ne odlučuje se samo u Berlinu i Briselu. Veliki uticaj imaće i politika nove američke vlade, podsjeća Jirgen Piper: „S obzirom na ekonomsku krizu i očekivani pritisak Trampove vlade (prijetnje visokim carinama), nova njemačka vlada vjerovatno će pokušati da olakša poslovanje njemačkoj automobilskoj industriji.“

Tada bi moglo da dođe do „odlaganja zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem za nova vozila“ ili do ponovnog uvođenja „subvencija za kupovinu električnih i hibridnih automobila“.

Nezavisni analitičar Jirgen Piper kaže da je trenutno, međutim, nejasno da li će od marta u Njemačkoj zaista biti nove industrijske politike. „Vrlo je vjerovatno da ćemo imati koaliciju Demohrišćana i Socijaldemokrata ili Demohrišćana i Zelenih. U prvom slučaju, kraj motora s unutrašnjim sagorijevanjem predviđen za 2035. mogao bi da se odloži na 2040, dok je kod druge varijante to manje izgledno“, kaže Piper za DW.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku