- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
17. 01. 2025. 08:12
Dejvid Linč: otkrivanje ljepote u takozvanim mračnim stvarima
Dejvid Linč je bio filmski reditelj, glumac, kompozitor, slikar, skulptor, karikaturista, pisac. U karijeri dugoj više od pedeset godina, nagrađen je brojnim priznanjima, uključujući Zlatnog lava za životno djelo 2006. i počasnog Oskara za životno djelo 2019. godine.
Bio je umjetnik jedinstvenog, prepoznatljivog izraza: njegovi filmovi i druga djela, često podsjećaju na košmare, prikazuju jezivo i izazivaju jezu. U jednom intervjuu je rekao: „Ljepota je prisutna čak i u takozvanim mračnim stvarima.“
Strastveni pušač i čudak: Sedam godina je pio isti čokoladni milkšejk – svaki dan u isto vrijeme iz istog mjesta u Los Anđelesu - jer je vjerovao da to pomaže njegovoj kreativnosti. Godinama je objavljivao video-snimke dnevnih vremenskih izvještaja iz južne Kalifornije. U kratkom filmu iz 2017. What Did Jack Do? (Šta je uradio Džek?) igrao je detektiva koji ispituje majmuna.
Bio je i neobična pojava, gotovo jednako očaravajuća i uzdržana kao i njegovi filmovi. Zračio je posebnim mirom koji je pripisivao transcendentalnoj meditaciji.
Djetinjstvo: Savršeni svijet, mravi na trešnji i mračna šuma
Dejvid Kit Linč je rođen 20. januara 1946. u Misuli, u Montani. Otac je bio naučnik koji je radio za ministarstvo poljoprivrede, a majka nastavnica engleskog. Dobrostojeća porodica sa petoro djece se često selila, roditelji „puni ljubavi“ i „pravedni“, srećno djetinjstvo 1950-ih u SAD.
„Moje djetinjstvo, to su elegantne kuće, ulice sa drvoredima, pravljenje utvrđenja u dvorištu, zvuk aviona, plavo nebo, bele ograde, zelena trava, trešnje. Ali, na stablu trešnje se pojavljivala smola, crna i žuta, i milioni crvenih mrava. Otkrio sam da, ako ovaj prelijepi svijet pogledate malo pažljivije, uvjek ispod površine ima crvenih mrava. Pošto sam odrastao u savršenom svijetu, sve drugo je bilo kontrast“, napisao je Linč.
Zabilježio je i ovaj događaj koji je oblikovao njegov specifičan pogled na svijet. Jednog dana, blizu porodičnog doma na sjeverozapadu Pacifika, video je prelepu, golu ženu kako izlazi iz šume, krvava i uplakana.
„Vidio sam mnogo čudnih stvari koje su se dešavale u šumi“, rekao je Linč za Rolling Stone. „I činilo mi se da vam ljudi govore samo deset odsto onoga što znaju, a na vama je da otkrijete ostalih 90 odsto.“
Bio je u izviđačima i kao jedan od najboljih, prisustvovao je inauguraciji Džona F. Kenedija – na svoj 15. rođendan.
Prvi film, prva žena, prvo dijete
Umjetnički dar i ljubav prema istraživanju svijeta doveli su ga do Akademije lijepih umjetnosti u Pensilvaniji. Studirao je i radio je kao grafičar 1966. kada je snimio svoj prvi film, četvorominutni kratkometražni rad pod nazivom Šest ljudi povraća (šest puta).
Taj i drugi radovi omogućili su Linču da dobije mjesto u tada tek osnovanom Američkom filmskom institutu.
Na studijama je upoznao koleginicu Pegi, kojom se oženio 1967. Linč je imao samo 22 godine kada se rodila ćerka Dženifer. Svo troje su se preselili u Los Anđeles 1970. gdje se brak raspao posle par godina - kada je sa malo para počeo da radi na svom prvom dugometražnom filmu Eraserhead (Gumica).
Erejzerhed i drugi brak
Od samog početka, njegov rad je bio fokusiran na čudne i marginalne likove: Erejzerhed je crno-beli film o Henriju, tihom mladiću čija djevojka rađa deformisanu bebu koju mu ostavlja na čuvanje. Depresivni industrijski pejzaž Filadelfije, prožet jezivim mirom postaće jedno od Linčovih obilježja.
Taj sada kultni klasik sniman je pet godina, jer je Linč stalno ostajao bez novca. Kada je film konačno završen (1977), Linč se oženio po drugi put, sa Meri, sestrom svog prijatelja i kolege Džona Fiska. Sa Meri je dobio i drugo dijete, sina Ostina.
Na prvoj projekciji je bio još jedan holivudski majstor, Stenli Kjubrik, koji je izrazio divljenje i kasnije rekao da je to za njega najbolji film svih vremena. Film je oduševio i Džordža Lukasa, koji mu je bio ponudo da režira treći dio trilogije Rat zvezda (Povratak Džedaja), ali je to Linč odbio.
Čovjek slon, Plavi somot i svetska slava
Linč je nastavio svoju sklonost ka prikazivanju ljudskih deformiteta u filmu The Eelephant Men (Čovek slon), dramatizujući 1980. tragični život Džozefa Merika u Londonu s kraja 19. vijeka. Ovaj međunarodni hit u kojem glume, neprepoznatljivi Džon Hert u glavnoj ulozi i Entoni Hopkins kao doktor koji se sprijateljio sa Merikom – donjeo je osam nominacija za Oskara. Linč se našao u centru pažnje Holivuda.
Međutim, 1984. uslijedila je finansijska katastrofa – ekranizacija naučno-fantastičnog romana Dune (Dina). I drugi brak se raspao u to vrijeme…
Dvije godine kasnije, u vrijeme kada je ritualno pio milkšejkove, u bioskope stiže Blue Velvet (Plavi somot). U uvodnim scenama istražitelj pronalazi odsječeno uvo koje leži na uredno pokošenom travnjaku jedne u nizu elegantnih kuća sa bijelim ogradama.
Plavi somot Linča vratio na noge i označio početak petogodišnje veze sa zvijezdom filma, Izabelom Roselini.
Zlatna palma i Tvin Piks
Devedesete su bile izuzetno uspješne za Linča: osvojio je zlatnu palmu u Kanu 1990. za svoj filmski putopis Wild at heart (Divlji u srcu) i snimio prvu sezonu serije Twin Peaks (Tvin Piks). Serija je osvojila tri Zlatna globusa, dvije Emi nagrade i Gremi za muziku. Sa svojom saradnicom Meri Svini 1992. dobija sina, treće dijete.
Radnja serije je smještena u fiktivni gradić Tvin Piks u Vašingtonu, blizu granice s Kanadom, a priča počinje jednostavnom misterijom: mlada i lepa Lora Palmer pronađena je mrtva u plastičnoj vreći izvučenoj iz jezera. Međutim, neobična svakodnevica počinje da se urušava, a ubistvo se zatrpava pod slojevima misterije koju istražuje šarmantni agent. Nastavak kultne TV serije koja je uticala na mnoge druge autore uslijedio je 2017.
Devedesetih su nastali i za Linča tipični Lost Highway i netipični The Straight Story, nježna priča o čovjeku koji vozi kosačicu preko pola Amerike kako bi posjetio bolesnog brata.
Linč 2001. snima još jedno remek-djelo, neonoar Mulholland drive (Bulevar zvezda) i potom Inland Empire (2006) – oba filma mračni prikazi Holivuda.
Čovjek koji nije htio ni brak ni djecu
Četvrti put se oženio 2009. glumicom Emili Stofl, s kojom je dobio ćerku, četvrto dijete. I četvrti razvod je pokrenut 2023. i kako pišu mediji, proces nije potpuno okončan do njegove smrti.
Linč je priznao da je zbog opsjednutosti radom bio odsutan kao otac. „Morate biti sebični. To je užasna stvar. Nikada zapravo nisam želio da se oženim, niti da imam djecu. Jedna stvar vodi drugoj, i eto, tu smo“, rekao je 2018.
Stiven Soderberg, koji je na vijest o smrti Linča izjavio za Asošijeted pres da je ponosni vlasnik dva stola koje je izradio Linč (jedan od njegovih brojnih hobija uključivao je i dizajn namještaja), rekao je da Čovjek slon savršeni film.
„On je jedan od onih reditelja koji su bili izuzetno uticajni, ali nemogući za imitaciju. Ljudi su to pokušavali, ali on je imao jedinstveni algoritam koji je funkcionisao samo za njega. Koliko god njegovi filmovi djelovali nelinearno i nelogično, očigledno su bili izuzetno organizovani u njegovom umu.“
Kada su Dejvida Lična pitali za analizu svojih filmova, obično je izbjegavao odgovore. Za „Njujork Tajms“ je 1995. rekao: „Volim stvari koje ostavljaju prostor za sanjanje. Mnoge misterije se na kraju razriješe, a to ubija san.“