Luize Ozborn  [ DW ]

10. 01. 2025. 12:12

Oboren rekord, 2024. bila najtoplija godina ikad

Godina 2024. bila je prva puna kalendarska godina u kojoj su prosječne globalne temperature premašile 1,5 stepeni, granicu zagrijavanja koju su svjetski lideri definisali u okviru međunarodnog Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.

Klimatska služba Evropske unije „Kopernikus“ (C3S) potvrdila je u svom najnovijem izvještaju „Global Climate Highlights“ da je 2024. bila najtoplija zabilježena godina, s porastom od 1,6 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, što je definisano kao period između 1850. i 1900. godine. Prije toga, 2023. je bila najtoplija godina u istoriji.

Na međunarodnoj klimatskoj konferenciji u Parizu 2015. godine, 196 svjetskih lidera dogovorilo se da se ograniči globalno zagrijavanje na najviše dva stepena Celzijusa, s ciljem dodatnog nastojanja da temperature ostanu ispod 1,5 stepeni.

Samanta Burges, zamjenica direktora službe C3S, izjavila je za DW da se svijet sada „nalazi na ivici prelaska granice od 1,5 stepeni“.

Dodala je da, iako je prosjek tokom posljednje dvije godine već premašio prag, to ne znači da je Pariski sporazum prekršen, jer se sporazum bazira na prosjeku izračunatom tokom decenija, a ne pojedinačnih godina. Ali, kako dodaje, to „pokazuje putanju kojom idemo“. Ona je upozorila na posljedice. „Znamo iz našeg razumijevanja klimatskog sistema da što je atmosfera toplija, to je vjerovatnije da ćemo imati ove opasne ekstremne vremenske događaje, a upravo to najviše pogađa ljude i ekosisteme“, rekla je.

Uticaji rasta temperatura na vrijeme

Do sada su globalne prosječne temperature, merene tokom decenija, dosegle 1,3 stepeni, što je povećanje koje je već izazvalo razorne posljedice.

Godine 2024. požari su opustošili djelove močvara Pantanal u Brazilu i uticali na nekoliko zemalja u regionu, dok su djelove Sudana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Španije pogodile velike poplave. Toplotni talasi pogodili su Evropu i zapadnu Afriku, a tropske oluje zahvatile djelove Sjedinjenih Američkih Država i Filipina.

Naučnici iz organizacije „World Weather Attribution“, koja proučava veze između ekstremnih vremenskih uslova i klimatskih promjena, otkrili su da je 26 događaja koje su prošle godine analizirali pogoršano ili postalo vjerovatnije zbog rasta temperatura.

Sagorijevanje fosilnih goriva za aktivnosti poput grijanja, pored industrije i transporta glavni je pokretač globalnog zagrijavanja, ali prirodni fenomeni poput El Ninja takođe su doprinijeli porastu temperatura u posljednje dvije godine, kažu naučnici iz C3S.

Zagrijavanje okeana i temperature u 2025. godini

El Ninjo, koji se obično pojavljuje svake dvije do sedam godina, povezan je sa zagrijavanjem centralnog i istočnog tropskog dijela Tihog okeana, što dovodi do prosječne temperature morske površine koja je 0,51 stepen Celzijusa viša od prosjeka 1991–2020.

Temperature morske površine posebno zabrinjavaju naučnike jer okeani čuvaju oko 90 odsto topline povezane s globalnim zagrijavanjem.

„Okeani su tokom posljednjih pola vijeka, ili 70 godina, djelovali kao neka vrsta tampona. Sada premašujemo taj kapacitet tampona, i to osjećamo kroz ekstremne događaje na kopnu“, kaže Brenda Ekvurcel, direktorka sektora za naučnu izvrsnost u organizaciji „Union of Concerned Scientists“, koja nije bila uključena u prikupljanje podataka C3S.

Iako je faza El Ninja završila 2024. godine, Burges kaže da okean zadržava više toplote nego u prethodnim ciklusima, što bi moglo da utiče na nivo toplote u nadolazećoj godini. „Dok ne vidimo da se ta toplota efikasno pohranjuje u duboki okean, vjerovatno ćemo nastaviti da bilježimo veoma visoke temperature, ali možda ne i rekordne“, rekla je.

Ograničavanje globalnih temperatura

Uprkos sve većoj zabrinutosti zbog porasta globalnih temperatura, nivo emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u atmosferi nastavlja da raste. Služba C3S je izvijestila da je stopa porasta ugljen-dioksida bila viša od one zabilježene u posljednjim godinama. Taj gas, koji ostaje u atmosferi 300 do 1.000 godina, najviše je povezan s porastom temperatura.

Džon Noel, viši klimatski aktivista organizacije „Grinpis“ iz SAD, za „sumornu prekretnicu“, kako on naziva najtopliju godinu, optužio je „namjernu opstrukciju“ odgovornih u sektoru industrije fosilnih goriva i njihovih političkih saveznika.

„Moramo da razbijemo opasnu korporativnu iluziju da se širenje upotrebe fosilnih goriva može nastaviti bez posljedica. Umjesto toga, moramo da iskoristimo ovu jedinstvenu priliku za izgradnju infrastrukture s nultom emisijom ugljenika potrebne kako bi se obezbijedila sigurna budućnost za sve“, rekao je.

U međuvremenu, Burges za DW kaže da bez hitnih mjera vjerovatno neće biti moguće održati dugoročne prosječne temperature ispod granice od 1,5 stepeni. Ali, kako je dodala, svijet ne bi trebalo da odustane od tih ciljeva, jer svaki djelić stepena čini razliku.

„[Klimatske promjene] nisu problem budućnosti s kojima bi trebalo da se suočava buduće, to je problem o kojem moramo da razgovaramo sada i moramo da obezbijedimo da oni za koje glasamo preduzimaju mjere po pitanjima koja su nam važna kako bismo ublažili buduće klimatske promjene i prilagodili se postojećoj klimi“, poručila je Samanta Burges.

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku