Marina Martinović (po ARD-u)  [ DW ]

05. 12. 2024. 11:49

Pet stvari koje treba znati nakon pada francuske vlade

1. Zašto je parlament izglasao nepovjerenje vladi?

Francuski premijer Mišel Barnije progurao je u ponedjeljak (2. decembar) socijalno orijentisan budžet za sljedeću godinu – ali bez odobrenja parlamenta. Da bi to uradio, pribjegao je kontroverznom članu ustava koji mu omogućava da donese zakon bez glasanja. Član 49.3 u Francuskoj se naziva još i „Velika Berta“, po istoimenom njemačkom topu iz Prvog svjetskog rata, što pokazuje koliko je taj član ustava kontroverzan.

Član međutim predviđa i da se u tom slučaju glasa o povjerenju vladi. Barnije se tako sukobio i sa ljevicom i sa desnicom, a one zajedno imaju većinu u parlamentu nakon ljetošnjih izbora. Zato je sada morao da zatraži od predsjednika da raspusti njegov kabinet.

2. Ko će sada imenovati novog premijera?

Pravo da imenuje premijera u Francuskoj ima predsjednik. To nije problem u vremenima kada predsjednik ima većinu u parlamentu. Ali Makronova koalicija Ansambl, zajedno sa poslanicima konzervativnih republikanaca daleko je od apsolutne većine od 289 poslanika.

Ljevičarska koalicija Novi narodni front (NFP) i desničarsko Nacionalno okupljanje (RN) Marin Lepen mogu lako da dođu do apsolutne većine ako se slože – kao što je to sada bio slučaj sa izglasavanjem nepovjerenja. Emanuel Makron to mora da uzme u obzir ako želi da imenuje vladu koja zaista može da djeluje.

Poslije parlamentarnih izbora ovog ljeta, Makron je sačekao izvjesno vrijeme prije nego što je imenovao republikanskog političara Barnijea za premijera. Barnije je već tada preživio glasanje o povjerenju koje je odmah pokrenuo NFP, zato što je Nacionalno okupljanje bilo uzdržano. Lepen je to obrazložila željom da se vidi da li Barnije može da predstavi uravnotežen budžet. Makron dakle sada mora da pronađe političara koji može da bude prihvatljiv jednoj ili drugoj grupi.

Iako ustav ne propisuje rok za imenovanje premijera, Makronu vreme ipak ističe. Vlada je namjeravala da do kraja godine donese i dodatne zakone o budžetu, ali to sada djeluje malo vjerovatno, osim ako Makron ne pronađe premijera koga bi prihvatio NFP ili RN. Do tada će sadašnja vlada ostati u funkciji.

Alternativno, Makron bi mogao da imenuje vladu eksperata koja bi stupila na dužnost bez političkog programa.

3. Zašto je pitanje budžeta tako važno?

Francuska ima ogroman budžetski deficit i mora hitno da ga smanji u skladu sa smjernicama Evropske unije. Brisel je već pokrenuo postupak protiv Francuske zbog deficita, koji ove godine iznosi šest odsto privredne proizvodnje. To je duplo više nego što dozvoljavaju pravila stabilnosti EU. Barnije je u parlamentu u oktobru pomenuo gigantsku sumu duga od 3,228 milijardi eura.

Vlada zato mora da napravi duboke rezove, a to je za stranke veoma problematično. Ako parlament ne usvoji budžet do 20. decembra, vlada može da ga donese dekretom. Kontroverzno je, međutim, da li je i prelaznoj vladi dozvoljeno da koristi to ustavno pravo.

Alternativa bi mogla da bude predlaganje budžeta samo za početak godine, a na osnovu zakona o vanrednim situacijama. Taka budžet bi, međutim, morao da se zasniva na izdacima u 2024. godini – a to znači da ne bi bilo ušteda. Za dosadašnju vladu to je bila gotovo nepremostiva prepreka, a vjerovatno će biti veliki problem i za sljedeću.

4. Hoće li biti i novih izbora?

Ta mogućnost je isključena. Ustav predviđa razmak od najmanje godinu između dva glasanja za parlament. Pošto je Makron – na opšte iznenađenje – početkom juna raspisao vanredne parlamentarne izbore neposredno poslije glasanja za Evropski parlament, novi izbori mogu da se održe najranije sljedećeg ljeta.

Do tada će on morati nekako da funkcioniše sa ljevicom i desnicom u parlamentu. Ustav mu ipak daje široke mogućnosti za donošenje hitnih mjera ili raspisivanje referenduma.

5. Da li bi i Makron mogao da podnese ostavku?

To opozicija želi – ali to je malo vjerovatno. Makronov mandat ističe 2027, a on je ovog utorka odlučno odbacio ideju o prevremenom povlačenju. Za razliku od premijera, njega parlament ne može da smijeni. Godine 2027, poslije dva mandata, za Makrona će biti gotovo – tako je predviđeno ustavom.