Bernd Rigert  [ DW ]

04. 12. 2024. 10:04

Ukrajina u NATO – odmah! Da li je to moguće?

Član 5 je srž NATO-ugovora. On opisuje obavezu svih članica da pomognu drugoj u samoodbrani u slučaju napada. Ali, svaka članica NATO sama odlučuje kakvu će pomoć da pruži. „Mi ćemo braniti svaki kvadratni centimetar teritorije NATO“, više puta je naglašavao odlazeći američki predsjednik Džo Bajden nakon napada Rusije na Ukrajinu. Ukrajina bi htjela pod taj zaštitni kišobran. NATO je to više puta obećao, ali bez navođenja datuma. Država bi u jednom trenutku trebalo da bude nagrađena članstvom za svoju odbrambenu borbu protiv Rusije.

NATO zaštita samo za deo Ukrajine?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sada je predložio prijem u NATO onog dijela Ukrajine koji je slobodan. Područja pod ruskom okupacijom na istoku i poluostrvo Krim (oko 27 odsto teritorije Ukrajine), koje je Rusija pripojila kršeći međunarodno pravo, u početku ne bi trebalo da dođu pod zaštitni kišobran Alijanse. Zelenski želi da spriječi dalje napredovanje ruskih trupa i da omogući pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o prekidu vatre.

Tehnički gledano, vjerovatno bi bilo moguće samo djelimično primijeniti pravilo NATO-ugovora na teritoriju Ukrajine. Instrument o pristupanju Ukrajine, koji bi morale da ratifikuju sve 32 članice NATO, može se formulisati u skladu s tim. Dodatni protokoli o drugim pitanjima već su sadržani u članu 14 Ugovora o NATO. Član 6 Ugovora opisuje teritoriju NATO. Na primjer, neka ostrva koja pripadaju Francuskoj ili Velikoj Britaniji na Karibima ili Pacifiku nisu teritorija NATO. Prilikom podjele Njemačke na de fakto dvije države, Saveznu Republiku Njemačku i Demokratsku Republiku Njemačku, NATO-ugovor se odnosio samo na zapadni dio Njemačke, odnosno Saveznu Republiku. DDR je bila članica Varšavskog pakta, vojnog saveza Sovjetskog Saveza.

Mnoge članice NATO se ne slažu

Pitanje je, međutim, da li postoji politička volja među partnerima u NATO, posebno u najvažnijoj članici, Sjedinjenim Državama, da prihvate slobodnu Ukrajinu. Njemački političari, na primjer, upozoravaju da bi rizik od uvlačenja u vojni sukob još jednim ruskim napadom na Ukrajinu bio veoma veliki. Tokom svoje posjete Ukrajini ovog ponedjeljka (2. decembar), kancelar Olaf Šolc još je jednom jasno stavio do znanja da odbija trenutni ulazak Ukrajine u NATO. Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg s tim se ne slaže. Ubrzo nakon odlaska s dužnosti u oktobru rekao je da bi brz prijem većeg dijela Ukrajine u NATO mogao da dovede do kraja rata. „Gdje postoji volja, postoje i načini da se pronađe rješenje. Ali, potrebna vam je granica koja definiše gdje se poziva na član 5, a Ukrajina mora da kontroliše čitavo područje do te granice“, objasnio je Stoltenberg u oktobru u intervjuu za „Fajnenšel tajms“. Francuska, Poljska i baltičke zemlje takođe bi mogle da prihvate djelimično članstvo Ukrajine.

Faktor Tramp faktor teško je ukalkulisati

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta je tražio bezbjednosne garancije NATO, što je bio dio njegovog „plana pobjede“. Prema riječima njemačkog general-majora Kristijana Frojdinga, šefa planskog i komandnog štaba Bundesvera, Ukrajina je „pritjerana uza zid“. Zato bi Zelenski mogao da prihvati da za sada odustane od ponovnog osvajanja teritorija pod ruskom okupacijom. Ruski vladar Putin je, između ostalog, tražio da Ukrajina ne uđe u NATO, čak ni djelimično.

Neizvjesno je kako će se ponašati nova američka administracija pod vođstvom predsjednika Donalda Trampa. List „Vol strit džornal“, pozivajući se na izvore bliske sljedećem predsjedniku, izvijestio je da Tramp možda želi da „odloži članstvo Ukrajine za 20 godina“. Nejasno je kako namjerava da okonča ruski rat protiv Ukrajine, kako je najavio.

Rute: „Više oružja, manje rasprava“

Na ovonedjeljnom sastanku ministara spoljnih poslova NATO u Briselu, novi generalni sekretar Alijanse Mark Rute rekao je da Ukrajini nisu potrebne nove diskusije o načinima prekida vatre, već više oružja i više raketne odbrane. „Ukrajini nisu potrebne stalno nove ideje za mirovni proces, već mi moramo da obezbijedimo da Ukrajina ima ono što joj je potrebno da bude u snažnoj poziciji“, rekao je Rute. S te pozicije sile, Ukrajina bi onda trebalo da pregovara s agresorskom Rusijom, zaključio je Rute.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku