Kristof Haselbah  [ DW ]

02. 12. 2024. 07:18

Vašington: Obama predstavlja memoare Angele Merkel

Osmogodišnji predsjednički mandat Baraka Obame od 2009. do 2017. bio je „uokviren“ 16-godišnjom kancelarskom karijerom Angele Merkel, od 2005. do 2021. Obama je pred kraj svog mandata Merkel nazvao svojom najbližom saveznicom. Međutim, nije to bilo tako od početka.

U ljeto 2008. kada je predsjednički kandidat Obama bio u Berlinu, Merkel mu nije dozvolila da održi govor ispred Brandenburške kapije. Morao je da se zadovolji Trgom ispred Stuba pobjede, gdje ga je oko 200.000 ljudi dočekalo kao drugog Kenedija.

Njemci su potom oduševljeno primili vijest o izboru Baraka Obame za predsjednika - radovali sei kraju ere Džordža V. Buša koji je 2003. ratom u Iraku produbio jaz između SAD i dijela Evrope.

Njemačka, tada pod kancelarom Gerhardom Šrederom (SPD), oštro se protivila tom ratu. Međutim, Merkel demohrišćanka i liderka opozicije - podržavala je Buša.

Zategnuti odnosi u prvim godinama Obaminog mandata

Tokom prve godine na funkciji 2009. Obama je dva puta posjetio Njemačku, ali je zaobišao Berlin, što je bilo protumačeno kao uvreda.

Odnosi između Obame i Merkel i kasnije su ostali hladni, prije svega zbog političkih neslaganja. Ključni razlog bila je njemačka uzdržanost tokom glasanja u UN o vojnoj intervenciji u građanskom ratu u Libiji 2011.

Međutim, nisu samo političke odluke bile uzrok napetosti. Još tada je Vašington pritiskao Njemačku da poveća izdvajanja za odbranu i kritikovao navodno prevelik njemački trgovinski suficit.

Medalja za Merkel - bina kod Brandenburške kapija za Obamu

Uprkos ili možda upravo zbog tadašnjih nesuglasica, Obama je 2011. dodijelio kancelarki Merkel „Medalju slobode", najviše priznanje koje jedan stranac može dobiti u SAD. Da li je to bio gest pomirenja ili poziv da preuzme veću odgovornost? Posmatrači su kao razlog pominjali i jedno i drugo.

Obama je 2013. konačno dobio svoju priliku za govor ispred Brandenburške kapije. Tom prilikom, on i Merkel su i gestovima demonstrirali jedinstvo.

Špijuniranje prijateljice

Međutim, napetosti su ubrzo ponovo porasle, naročito nakon što su otkrivene razmjere američkog špijuniranja putem obavještajne agencije NSA koja je prisluškivala čak i mobilni telefon kancelarke Merkel.

Merkel je bila van sebe od bijesa i izgovorila rečenicu koja će postati jedna od njenih najpoznatijih: „Špijuniranje među prijateljima – to nikako ne ide." No, većih političkih posljedica nije bilo.

Različiti karakteri koji su se dopunjavali

Što su Merkel i Obama duže bili na vlasti, činilo se da su politički i lično postajali sve bliži. S obzirom na sve veći politički i ekonomski značaj Njemačke, Obama nije ni mogao da zaobiđe kancelarku.

Politički su dijelili mnogo zajedničkog, ali koliko su se zapravo slagali kao ličnosti?

Peter Bajer (CDU) jednom je izjavio za DW da su „oni su potpuno različiti karakteri.“ Međutim, to im uopšte nije smetalo. „Obama je izvanredan govornik, prilazi ljudima. Merkel kaže samo ono što je neophodno, kratko i jasno. Nije velika govornica i ne izaziva talase oduševljenja.“ Ipak, međusobno su se cijenili jer su se dopunjavali.

Samit G7 u ljeto 2015. u zamku Elmau u Bavarskoj, donio je možda najpoznatiju fotografiju njih dvoje. Na slici, Obama sjedi na klupi raširenih ruku, dok mu Merkel, sa Alpima u pozadini, gestikulacijama nešto objašnjava.

Otvaranje granica za izbjeglice: Obama hvali, Tramp naziva ludilom

Samo nekoliko nedjelja nakon samita G7, Merkel je odlučila da njemačke granice otvori za izbjeglice. Taj dramatičan korak, koji je možda više od bilo koje druge njene odluke polarizovao njemačko društvo, Obama je hvalio u superlativima.

A onda 2017. na vlast u SAD dolazi republikanac Donald Tramp. Tokom predsjedničke kampanje 2016. on je svoju demokratsku suparnicu Hilari Klinton nazvao „američkom Angelom Merkel“. Tvrdio je da Klinton u SAD želi da sprovede „ludu“ politiku prema izbjeglicama, poput one koju je sprovodila Merkel u Njemačkoj.

Trampova pobjeda donijela je preokret u odnosima SAD-a i Njemačke. Na ključnim političkim poljima, poput slobodne trgovine, zaštite klime i odnosa prema izbjeglicama, SAD su se od saveznika pretvorila u protivnika Njemačke.

Merkel u svojim memoarima opisuje susret sa Trampom 17. marta 2017: „Razgovarali smo na dvije potpuno različita nivoa - Tramp na emocionalnom, ja na racionalnom.“ Dalje piše: „Ako bi i obratio pažnju na moje argumente, bilo je to uglavnom da bi od njih konstruisao nove optužbe. Očigledno mu nije bio cilj rješavanje problema koje smo pomenuli.“

Merkel i Obama - autori memoara

Ironično je da se njeni memoari pojavljuju upravo sada, dok se Tramp sprema da ponovo uđe u Bijelu kuću.

Dodatno je simbolična i činjenica da će Merkel svoju knjigu Sloboda - u Vašingtonu predstaviti zajedno sa Obamom, 2. decembra u Anthem Theater-u.

Svoje memoare pod nazivom Obećana zemlja, Obama je objavio u novembru 2020. Knjiga od više od hiljadu stranica postala je bestseler širom svijeta.