Julija Fergin  [ DW ]

12. 11. 2024. 09:26

Fluorid u vodi, soli i pasti za zube: dobar ili otrovan?

Robert Kenedi mlađi je nećak ubijenog američkog predsjednika Džona F. Kenedija, Trampov pristalica, aktivista protiv vakcinacije i nakon izbora vjerovatno sledeći američki ministar zdravlja.

On već ima planove. U jednom postu na Iksu, Kenedi je najavio da bi fluorisanje vode za piće u SAD trebalo da bude zaustavljeno na dan kada Tramp položi zakletvu. Fluorid je industrijski otpad i odgovoran je za brojne bolesti. To uključuje rak kostiju, neurorazvojne poremećaje i niži kvocijent inteligencije kod djece.

On January 20, the Trump White House will advise all U.S​. water systems to remove fluoride from public water. Fluoride is an industrial waste associated with arthritis, bone fractures, bone cancer, IQ loss, neurodevelopmental disorders, and thyroid disease. President…

— Robert F. Kennedy Jr (@RobertKennedyJr) November 2, 2024

Šta je fluorid i gdje se nalazi?

Fluorid se često miješa sa fluorom – barem u svakodnevnom jeziku. Fluor je veoma korozivan (jako nagrizajući) i otrovan gas oštrog mirisa. Reakcija s vodom proizvodi fluorovodoničnu kiselinu.

Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. Javljaju se u obliku mnogih minerala u prirodi, ali i u ljudskom tijelu, pretežno u kostima i zubnoj gleđi, ali i u krvi i želudačnom soku.

Prirodni izvori fluorida su crni i zeleni čaj, riba i špargle. U Njemačkoj se fluorid dodaje u paste za zube i kuhinjsku so. U drugim zemljama, uključujući SAD, voda za piće je fluorisana.

Zašto se fluor dodaje u vodu za piće?

Fluorid se prirodno nalazi u malim količinama u vodi. Početkom 20. vijeka, naučnici su primjetili da su viši nivoi prirodnog fluorida u nekim djelovima Sjedinjenih Država doveli do manjeg broja slučajeva karijesa kod djece. Kao rezultat toga, fluorid je počeo da se dodaje u vodu za piće i u drugim djelovima zemlje, što je otada uobičajena praksa.

„Određena količina fluorida je korisna za zdravlje zuba“, kaže toksikolog Karsten Šle. Fluorid nije neophodan za život ljudi, već služi takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i na taj način smanjuje rizik od karijesa.

Fluorid se sada koristi širom svijeta u pastama za zube, soli i vodi za piće kao isplativ način za sprečavanje karijesa, a američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC) ga je naveo kao jednu od deset najvećih zdravstvenih intervencija 20. vijeka.

Ali izgleda da nisu svi u to uvjereni, kao što pokazuje Kenedijev post. U određenim krugovima, fluorid je godinama osuđivan kao otrov za koji se kaže da je odgovoran za brojne bolesti.

Može li fluorid biti opasan po zdravlje?

Fluorid ima nezasluženo lošu reputaciju, kaže toksikolog Šle. „I za fluorid važi da je u većim količinama otrovan. Ali, korišćenjem pasti za zube, predoziranje je gotovo nemoguće. Naročito zato što se ona obično ispljune, a ne guta.“

Drugačije je sa fluorisanom vodom za piće ili kuhinjskom solju. Prema američkom CDC, 0,7 mg fluorida dodaje se u jedan litar vode za piće. Prema njemačkom Saveznom institutu za zaštitu zdravlja potrošača i veterinarsku medicinu (BgVV), to odgovara preporučenoj dnevnoj dozi za mališane između prve i četvrte godine života.

Institut preporučuje da odrasla osoba ne konzumira više od 3,8 mg fluorida dnevno. Predoziranje može izazvati bijele mrlje na zubima koje se kod djece nazivaju fluoroza. Veći unos fluorida dovodi do smeđe promjene boje zuba.

Dugotrajno predoziranje od 10 do 25 miligrama dnevno može da dovede do fluoroze skeleta, preloma kostiju i promjena u zglobovima. Ekstremno visok unos fluorida, između 300 i 600 mg dnevno, može izazvati oštećenje bubrega.

Da li fluorid čini djecu glupljima?

Jedna analiza iz 2023. bavila se pitanjem da li fluorid u vodi za piće može da našteti razvoju mozga. Istraživači su došli do zaključka da koncentracija fluorida u vodi za piće koju CDC klasifikuje kao bezbjednu zaista može negativno da utiče na razvoj mozga, a samim tim i na inteligenciju djece.

Međutim, autori takođe pišu da rezultati njihove analize mogu biti pristrasni zbog različitog kvaliteta ispitanih studija – „s opštom tendencijom slabijeg ili nikakvog povezivanja u najpažljivije sprovedenim studijama“.

Druga meta-analiza ukazuje da se koeficijent inteligencije smanjuje, ako uopšte, samo onda kada je unos fluorida iznad preporučenih količina. Međutim, na osnovu dostupnih dokaza, nije moguće procjeniti da li fluorid izaziva bilo koji oblik neurološkog poremećaja ili ne.

Karsten Šle zbog svega toga smatra da, ako fluorid zaista nakon 20. januara nestane iz vode za piće u SAD, neće doći do opadanja neuroloških bolesti. Ali, možda će biti više karijesa kod djece i odraslih.

Izvori:

CDC: About Community Water Flouridation (2024)

Environmental Research: Fluoride exposure and cognitive neurodevelopment: Systematic review and dose-response meta-analysis (2023)

Nature: A systematic review and meta-analysis of the association between fluoride exposure and neurological disorders (2021)

Bundesinstitut für gesundheitlichen Verbraucherschutz und Veterinärmedizin (BgVV): Verwendung fluoridierter Lebensmittel und die Auswirkung von Fluorid auf die Gesundheit (2002)

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku