Kristof Haselbah  [ DW ]

06. 11. 2024. 14:52

Pobjeda Donalda Trampa – noćna mora za Berlin

Njemačka vlada jutros se probudila usred noćne more – Donald Tramp će biti predsjednik SAD. A jaka je bila želja i nada da će, posle dokazanog transatlantičara i multilateraliste Džozefa Bajdena, Kamala Haris nastaviti tu tradiciju. Međutim, Tramp je iznenađujuće brzo i ubjedljivo dobio izbore.

Sada je savezna vlada nepripremljena, kritikuje Hening Hof iz Njemačkog društva za spoljnu politiku: „Bila je greška toliko se oslanjati na demokrate“, ocjenjuje Hof za DW. „Poseban odnos koji je kancelar njegovao s predsjednikom Bajdenom bio je možda ipak malo previše jednostran. Sada će se isprva osvetiti to što nema kontakata s Trampovim ljudima.“

Njemački kancelar Olaf Šolc čestitao je Donaldu Trampu izbor za predsjednika SAD. „Njemačka i SAD već dugo uspješno zajednički rade na promovisanju prosperiteta i slobode s obje strane Atlantika. Nastavićemo s tim za dobrobit naših građana“, napisao je Šolc. https://t.co/PUDu5pdQqf

— DW Balkan BHS (@dw_balkan) November 6, 2024

U Berlinu su još živa sjećanja na prvi Trampov mandat, od 2017. do 2021. Tramp je još tada dovodio u pitanje NATO i prijetio povlačenjem američke vojske iz Njemačke. Njegova kritika na račun Njemačke i drugih zemalja NATO bila je jasna: koriste vojnu zaštitu SAD, a ne doprinose dovoljno sopstvenoj odbrani.

Za njemačku vladu sada je ključno da „nadoknadi propuste“, smatra Hening Hof. „Potreban je mnogo jači signal da su Evropljani, a posebno Njemci, zaista spremni da preuzmu veći teret odbrane. Ako nastavimo da se provlačimo i tvrdimo da imamo posebna sredstva (za Bundesver), te da zbog toga budžet za odbranu treba minimalno da raste, to neće impresionirati nikoga u Vašingtonu – nije ni sada, a pogotovo neće pod Trampom.“

Diktirani mir za Ukrajinu?

Vjerovatno ništa neće biti toliko pogođeno predstojećom promjenom u Beloj kući kao rat u Ukrajini. To je ključno pitanje i za njemačku vladu: šta će biti s podrškom Ukrajini? Jer, SAD daleko najviše podržavaju Ukrajinu, oružjem i novcem, a Njemačka je odmah iza njih.

Predsjednik Džozef Bajden i kancelar Olaf Šolc obećali su Ukrajini podršku „sve dok to bude potrebno“, dok Donald Tramp namjerava da brzo okonča rat. Barem tako tvrdi. To bi vjerovatno značilo da bi Ukrajina bila primorana da se odrekne velikih djelova teritorije koje je Rusija okupirala.

No, kako će američka politika prema Ukrajini izgledati pod Trampom – „ne znamo“, rekao je prije izbora stručnjak za bezbjednost Niko Lange za DW. „Ne može se reći da će Donald Tramp prodati Ukrajinu. Posebnost Trampa je to što se njegove odluke teško mogu predvidjeti.“

Ako bi Tramp pokušao da postigne dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o završetku rata na štetu Ukrajine, a mimo Kijeva i njegovih saveznika, Hening Hof smatra da bi to moglo biti primamljivo za Berlin. Njemačka vlada bi mogla to iskoristiti kao alibi: „Mi bismo rado uradili više, ali, eto, Amerikanci! To je opasnost koju vidim.“

Njemački izvoz u SAD bi mogao dodatno da poskupi

SAD su jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke, zbog čega ekonomska politika Vašingtona ima direktan uticaj na tu zemlju. Tokom kampanje, Tramp je u slučaju pobjede najavio carinu od 60 procenata na američki uvoz iz Kine i 20 procenata na uvoz iz ostatka svijeta. To bi značajno poskupjelo njemačke proizvode u SAD. Posebno bi bile pogođene automobilska i farmaceutska industrija. To bi bio „veliki kamen oko vrata njemačkoj izvoznoj industriji“, strahuje Hening Hof.

Zbog toga su mnogi predstavnici njemačke industrije zabrinuti. U istraživanju Ifo instituta sprovedenom dvije nedelje prije izbora, 44 procenta ispitanih preduzeća izrazilo je bojazan od negativnih posledica u slučaju Trampove pobjede. Samo pet procenata očekuje pozitivne efekte, dok 51 odsto ne vidi razliku. Samo zbog najavljenih carina, njemački izvoz u SAD bi opao za skoro 15 procenata, procjenjuje ranija studija Ifo instituta.

Za Njemačku su moguće i indirektne posledice carinskih barijera, ukazuje Andreas Baur iz Ifo instituta za DW: „Može se naravno pretpostaviti da će reagovati trgovinski partneri, posebno Kina. A možda najveća briga jeste da ne upadnemo u spiralu eskalacije koja bi mogla da dovede do globalnog trgovinskog rata.“

Međutim, njemačkoj izvozno orijentisanoj privredi nije bilo lako ni pod aktuelnom vladom Bajden-Haris. I Tramp i Haris su u kampanji isticali značaj jačanja domaće industrije i vraćanja radnih mjesta u zemlju, podsjeća predsjednik Saveza njemačke industrije Zigfrid Rusvurm.

Andreas Baur to potvrđuje. Bajden je zadržao carine na kineski uvoz koje je uveo Tramp, a neke je čak i povećao. „Velika razlika između Trampa i Haris je u odnosu prema saveznicima. Trampova retorika je jasna: SAD protiv ostatka svijeta“, dok je Haris, kako se čini, bila svjesna da su SAD potrebni saveznici.

Tramp: Njemačka primjer kako ne treba postupati

Jedan od najvažnijih projekata njemačke vlade je zaštita klime. Plan je da Njemačka postane klimatski neutralna i da preuredi cjelokupno energetsko snabdjevanje i privredu u skladu s klimatskom neutralnošću.

Pod vladom Bajden-Haris, Njemačka je imala snažnog saveznika u tom pogledu. Međutim, Trampova pobeda na izborima nagoveštava mogućnost povlačenja iz klimatskih obaveza, što će dodatno otežati napore njemačke vlade da postigne međunarodne obavezujuće propise za ograničavanje emisije CO2.

Donald Tramp je Njemačku više puta isticao kao negativan primjer. Bilo da je riječ o politici otvorenih vrata za izbjeglice 2016. Angele Merkel ili trenutnoj energetskoj politici koja se oslanja na obnovljive izvore umjesto na ugalj, naftu i nuklearnu energiju, Tramp smatra da je Njemačku primjer kako NE treba postupati.

Sada njemačka vlada ponovo mora da se suoči s Trampom kao predsjednikom, i to u pitanjima bezbjednosti, trgovine i klimatskih promjena. „Bojim se“, kaže Hening Hof, „da će se mnogo toga što smo vidjeli tokom Trampovog prvog mandata ponoviti: pritisak na Njemačku, antipatija prema Njemačkoj, to nije sada nestalo.“

Biće zanimljivo vidjeti prve transatlantske susrete posle Trampovog povratka u Belu kuću u januaru.

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer, koji je 2016. bio ministar spoljnih poslova, nazvao je Trampa tada, za vrijeme izborne kampanje, „propovjednikom mržnje“. Do sada je Štajnmajer bio pošteđen zvanične posjete Trampa Njemačkoj.

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku