Iva Manojlović  [ DW ]

04. 11. 2024. 14:38

Medijska (ne)sloboda u Srbiji

„Medijske slobode u Srbiji su fiktivne, imamo iluziju da možemo slobodno da govorimo i radimo, ali u svakom trenutku to što radimo može biti zloupotrebljeno. To nije sloboda nego iluzija slobode“. Tako Tamara Skrozza, više puta nagrađivanja novinarka i urednica video programa Novinske agencije FoNet, opisuje stanje medijskih sloboda u Srbiji.

Ona je tokom ljeta ove godine bila na meti tabloida bliskih vlasti, kada je njena izjava o načinu na koji je trebalo sprovesti reforme Petog oktobra zloupotrebljena u političke svrhe i predstavljena kao poziv na ubistvo aktuelnog predsjednika Aleksandra Vučića.

Između ostalog, ona je i tim povodom bila jedna od panelistkinja ovogodišnjeg „Brave New Media Foruma" (BNMF), događaja koji je tokom petka i subote u Beogradu okupio veliki broj novinara, aktivista, stručnjaka iz oblasti medija i ljudskih prava. Oni su u okviru mnogobrojnih panela govorili o izazovima sa kojima se suočavaju novinari i mediji širom svijeta.

Zastrašivanje novinara svakodnevica u Srbiji

Skrozza, ovogodišnja dobitnica prestižne nagrade za etiku i hrabrost „Dušan Bogavac“, za DW objašnjava da je Srbija „zatočenica autokratskog režima“, kome je „jako stalo do toga kako će mediji da izvještavaju i zapravo želi da uguši svaku trunku medijskih sloboda“.

Iako na svojoj koži već decenijama osjeća posljedice etičkog bavljenja novinarstvom, kaže da su medijske slobode u Srbiji „trenutno nepostojeće“.

Ističe da su medijski radnici svakodnevno u opasnosti. „Danas sam to ja, sutra može biti bilo ko drugi. Ko je sledeći? Šta je sledeće?“.

Na pitanje šta je potrebno dalje uraditi kako bi se stvari poboljšale, kaže da je „jedino moguće preživjeti“.

„Promijeniti stvari u ovom političkom sistemu ne možemo, jer smo onemogućeni ekonomskim, bezbjednosnim, pravnim i svim drugim mogućim pritiscima. Dok god je ovaj režim ovakav kakav je, nama nema normalnog života ni slobode", napominje Skrozza.

Medijske slobode u Srbiji u konstantnom padu

Izvještaji o stanju medijskih sloboda u svijetu, koje sprovodi nevladina organizacija „Reporteri bez granica" pokazuju da je sloboda medija u Srbiji iz godine u godinu sve ugroženija.

Iako sa manjim odstupanjima, primjetno je da je od 2020. Srbija sve lošije rangirana u ovim izvještajima. Za razliku od prošle godine kada je bila na 91. mjestu, 2024. godine našla se kao 98. od 180 zemalja koje su obuhvaćene monitoringom i svrstana u grupu zemalja koje su u „teškoj situaciji".

Pavol Salai šef odsijeka za Evropsku uniju i Balkan „Reportera bez granica", za DW ističe da je glavni problem medijskih sloboda u Srbiji odsustvo zakonodavstva i mjera koje štite novinare, napominjući da rješenja postoje ukoliko postoji politička volja da se ona primijene.

„Postoje dobri primjeri zakona i rješenja Evropske komisije i Evropske unije, koje odmah mogu da se primijene ukoliko postoji politička volja. To je pritom i jedan od zahtjeva na putu pristupanja EU“, kaže Salai.

Kao još jedan od problema medijskih radnika u Srbiji ističe „jako prisustvo ruske propagande“, ali i nekažnjavanje za teška djela ubistva novinara, napominjući da su „potrebne sudske odluke koje će kazniti počinioce i ubice“, poput slučaja ubistva novinara Slavka Ćuruvije 1999.

Brave New Media Forum već sedmu godinu zaredom, u okviru projekta „Mladi mediji“ („Young Media“),DWakademija organizuje u saradnji sa brojnim partnerima. Cilj programa je osnaživanje mladih medijskih radnika na putu ka pravljenju promjena u društvu, razmjenjivanje mišljenja i iskustva i slavljenje različitosti.

Događaju je prisustvovao i generalni direktor DW Peter Limburg, koji je govorio o poteškoćama sa kojima se suočavaju novinari u Njemačkoj i načinima za suočavanje sa njima.