Dirk Kaufman, Nadin Mena Miholek  [ DW ]

31. 10. 2024. 12:22

Folksvagen: simbol krize kompletne njemačke privrede

Pojam „Zeitenwende“ (prekretnica) trenutno je u trendu. Skovao ga je kancelar Olaf Šolc kako bi opisao nove bezbjednosno-političke izazove pred kojima se našla Njemačka nakon ruskog napada na Ukrajinu. Ali taj pojam se danas se koristi i u drugim kontekstima. Posebno u privrednoj politici. A Folksvagen je izvanredan primjer trenutnih izazova.

Njemačka automobilska industrija nalazi se u problemima zbog sve većeg gubitka važnosti motora s unutrašnjim sagorevanjem na velikim tržištima (SAD, Kina, Evropa) i prelaza na proizvodnju električnih automobila.

Elektromobilnost postaje sve važnija. U najnovijoj studiji savjetničke kompanije PricewaterhouseCoopers (PwC) navodi se da će broj registracija vozila na baterijski pogon (BEV) u sledećim godinama značajno da poraste. Posmatrači tržišta iz Frankfurta takođe ukazuju koji su modeli trenutno uspješni, a koji nisu. Iz njemačke perspektive to je zabrinjavajuće: Teslin Model Y daleko je najprodavaniji automobil na svim trima velikim tržištima. Folksvagenovi modeli daleko zaostaju.

Elektromobilnost ukida radna mjesta

Frank Švope s Visoke škole za srednje preduzetništvo u Hanoveru smatra da je to jedan od razloga za probleme njemačkog najvećeg proizvođača automobila, Folksvagena. Na pitanje DW, automobilski stručnjak kaže da važnu ulogu tu igraju „veliki potresi koje donose električna mobilnost i novi kineski konkurenti“. Prema podacima iz Folskvagena, te promjene i potresi trenutno dovode do velikog pada dobiti: u trećem tromjesečju 2024. dobit je bila gotovo 64 odsto manja u poređenju s istim periodom prošle godine.

Kao odgovor na to, koncern planira da štedi i to uglavnom na troškovima rada. Smanjenje plata za deset odsto već bi donjelo 800 miliona od planiranih ušteda od četiri milijarde evra. Osim toga, kako navodi radnički savjet, Folksvagen planira da zatvori tri fabrike i ukine desetine hiljada radnih mjesta.

U Belgiji, Audi, koji je dio koncerna Folksvagen, već povlači konkretne poteze i planira da krajem februara obustavi proizvodnju električnih automobila u Briselu – tamo je zaposleno oko 3.000 ljudi. To je u utorak (29. oktobar) rekao predstavnik belgijskog sindikata CNE agenciji AFP.

Koliko je situacija ozbiljna, potvrdila je istog dana i predsjednica Njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), Hildegard Miler. Prema njenim riječima, prelaz na električnu mobilnost će u sledećih deset godina u njemačkoj automobilskoj industriji koštati dodatnih 140.000 radnih mjesta. Od 2019. godine već je ukinuto oko 46.000 radnih mjesta. „Transformacija naše industrije mamutski je zadatak“, rekla je za Rojters i dodala: „Ključno je da politički okvir podržava i prati tu promjenu.“

Političari u Folksvagenu

Poziv na „politiku“ uvjek postaje glasan kad preduzeća traže povoljnije uslove poslovanja. U slučaju Folksvagena, taj poziv ima posebnu težinu, jer u koncernu politika učestvuje u upravljanju.

Osnovan 1938. kao državno preduzeće, Folksvagen ni nakon poraza Njemačke u Drugom svetskom ratu i ponovnog pokretanja proizvodnje nije postao potpuno samostalna kompanija: predsjednik vlade njemačke pokrajine Donja Saksonija, u kojoj se nalazi grad Volfsburg gdje je sjedište Folksvagena, član je nadzornog odbora tog svetskog koncerna.

Tako se premijer Donje Saksonije Štefan Vajl (SPD), nalazi u dvostrukoj ulozi kada zahtijeva „pronalaženje alternativnih rešenja“ i naglašava da politika mora da pruži svoj doprinos. On na primjer traži uvođenje novih podsticaja za kupovinu električnih automobila i ublažavanje graničnih vrijednosti za iszduvne gasove automobila s motorima na unutrašnje sagorijevanje koje je uvela Evropska unija.

Predugo odmaranje na lovorikama

Na saveznom nivou u Njemačkoj do sada nije učinjeno ništa kako bi se promijenili ekonomski okvirni uslovi, smatra direktorka berlinske ekspoziture američkog trusta mozgova Njemački Maršalov Fond, Suda David-Vilp. U razgovoru za DW, ona je ekonomske poteškoće Njemačke pripisala tome što se ova i ranije vlade nisu usudile da preduzmu bolne, ali neophodne reforme.

„Godine pod vođstvom gospođe Merkel“, precizira David-Vilp, „bile su prilično udobne za Njemačku. Zemlja je tako bila dovoljno bogata da prođe kroz pandemiju kovida. Ali, potrebne su reforme. A s obzirom na uspjeh populista, etablirane stranke žele da se Njemci ekonomski osjećaju bezbjedno kako se ne bi okretali strankama koje šire strah.“ I zato odlažu promjene.

Za Folksvagen situaciju dodatno otežava činjenica da berlinska politika ne vodi dosledan kurs u promovisanju elektro mobilnosti. Dok SPD-ovski premijer pokrajine Vajl traži podsticaje za električna vozila, berlinska „semafor-koalicija“ uglavnom ih je ukinula. Stranke na vlasti, SPD, Zeleni i FDP, ne vode zajedničku politiku. Tako Frank Švope, osim „pogrešnih odluka menadžmenta Folsvagena“, za probleme u koncernu krivi i neodlučan i nejasan politički kurs njemačke vlade.

Opšta privredna kriza

Pritom je kriza u Folksvagenu samo dio mnogo šire krize. Bivši predsjednik Ifo instituta Hans-Verner Zin smatra da je Folksvagen „samo prva žrtva“. Žrtva elektro-mobilnosti, zabrane motora s unutrašnjim sagorevanjem u EU i visokih energetskih troškova u Njemačkoj. Protiv toga se, kaže, mora djelovati, jer „deindustrijalizacija nije tema budućnosti, već tema sadašnjosti“, ukazuje Zin.

A Franciska Palmas, ekonomistkinja u londonskoj firmi Kapital ekonomiks, za DW kaže da je „Folksvagen simptomatičan za širu krizu njemačke industrije“. To se vidi i iz činjenice da je industrijska proizvodnja u julu bila gotovo deset odsto ispod nivoa od početka 2023. godine. Trenutno je u šestogodišnjem trendu pada.

„Folksvagen je simbol uspjeha njemačke privrede u poslednjih 90 godina“, podsjeća Karsten Brzeski za DW. Ali sada je ta firma simbol za krizu: „Problemi Folksvagena trebalo bi da budu konačan poziv za buđenje njemačkim političarima da kroz investicije i reforme zemlju ponovo učine privlačnom.“

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku