Nemanja Rujević (priredio izbor iz štampe)  [ DW ]

31. 10. 2024. 10:51

Nestali Albanci i Srbi: ima li još masovnih grobnica?

Noje cirher cajtung piše o problemu nestalih osoba posle rata na Kosovu, i počinje opisom događaja iz 1998. u kojoj se, u jednom selu na zapadu Kosova, gubi svaki trag 90-godišnjoj starici Džife i njenom nećaku Dineu.

Kada su srpske trupe počele da gađaju selo, „porodica je pobjegla, osim Džife, koja više nije mogla da hoda, i Dinea, koji je branio selo sa članovima UČK, samozvanom ’Oslobodilačkom vojskom Kosova’“, piše list.

Srbi su, piše, ipak zauzeli selo. „Dine i UČK su se povukli. Idućeg dana se on ipak vratio u selo. Naoružan lakom mašinkom, htjeo je da potraži preostale starije stanovnike, poput Džife. Jedan svjedok će kasnije izvijestiti da je čuo pucnje u selu. Od tada nema traga od Džife i Dinea“, piše švajcarski list, dodajući da su rođaci kasnije u kući pronašli mnogo patrona iz oružja.

Ta priča se opisuje u knjizi „Dostojanstvo za nestale“ koju je, piše list, izdala poznata srpska aktivistkinja za ljudska prava Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo.

Kako se navodi, studija se bazira na preko 2.000 izjava porodica i svedoka, više od 1.500 dokumenata i bazama Crvenog krsta i Međunarodne komisije za nestale.

Zataškavanje tragova ratnih zločina

U nedavno objavljenoj knjizi se piše o poslednjim trenucima 1.636 nestalih osoba kojima i dalje nema traga, četvrt vijeka od rata.

„Iako se na obje strane stotine rođaka nadaju razjašnjenju, politika to ignoriše ili čak blokira“, ocjenjuje Noje cirher cajtung.

Podsjeća se da je u ratu stradalo preko 12.000 ljudi, većinom Albanaca, a da se kao nestalo vodilo 4.500 osoba, što se pripisuje srpskim snagama i UČK.

„Sa intervencijom NATO u martu 1999, srpske trupe su intenzivirale masakre nad albanskim civilnim stanovništvom. Kako bi se ratni zločini sakrili, poslednjih ratnih mjeseci su otkopane masovne grobnice na Kosovu, tijela utovarena u kamione i ponovo zatrpana u Srbiji u takozvanim sekundarnim grobnicama“, piše list.

„Hladnjače s ljudskim ostacima potapane su u jezera i rijeke. Navodno su tijela masovno i spaljivana“, dodaje ciriški list.

Posle povlačenja srpskih trupa, „kosovarska strana je vršila brutalne činove odmazde nad preostalim srpskim i nealbanskim stanovništvom“, piše list, dodajući da je UČK gonio i navodne albanske „kolaboratore“. „I ovdje je pokušavamo da se zataškaju tragovi ratnih zločina“, dodaje list.

Fokusiraju samo na sopstvene žrtve

Od kraja rata riješena je sudbina oko 2.500 nestalih – njihovi zemni ostaci predati su porodicama. „Ali, blijedi nada da će biti nađeno preostalih 1.600 nestalih“, piše Noje cirher cajtung.

„Knjigom smo željeli da društvu približimo sjećanje na one koji žive još samo u mislima svojih porodica“, citira list izjavu Nataše Kandić.

Ona se zalaže za nove pretrage na mjestima gdje su ranije nalažene masovne grobnice. Najveća takva nađena je u Batajnici, sa 744 tijela kosovskih Albanaca.

Sve velike grobnice, piše list, nađene su 2001. posle pada Miloševićevog režima. Od tada, ocjenjuje Noje cirher cajtung, „potraga stagnira“. Nađene su, potom, samo još dvije masovne grobnice, 2014. i 2020. godine.

„Prema Nataši Kandić, Srbija doduše jeste načelno saglasna (sa novim traganjem za grobnicama), ali na licu mjesta se ništa konkretno ne dešava.“

Kako prenosi Kandić, i Beograd i Priština se fokusiraju na sopstvene žrtve i oko njih grade nacionalnu kulturu sjećanja, dok se informacije o nestalima kriju kako bi se sopstveni „heroji“ zaštitili od mogućih optužnica.

Rijetki primjeri saradnje

U tekstu se dodaje da su nedavno dvije komisije za nestale, srpska i kosovska, zatražile pomoć od Švajcarske. Grupa švajcarskih stručnjaka bila je od 14. do 25. oktobra na licu mjesta i testirala nove tehnologije u potrazi za nestalima.

Ali, kako se dodaje, ovo je ijredak primjer da srpska i kosovska komisija za nestale sarađuju poslednjih godina.

„Obje komisije su tajanstvene, kriju informacije o mogućim ekshumacijama od novinara i javnosti i tek ograničeno komuniciraju sa porodicama nestalih“, kaže Kandić.

Štaviše, Noje cirher cajtung podsjeća na međusobne optužbe Beograda i Prištine da se dokumenti i masovne grobnice zataškavaju iako su lideri Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti prošle godine pod posredovanjem EU usaglasili zajedničku deklaraciju o nestalima.

„Ali, ta deklaracija je mahom ostala bez posledica“, piše list. „I nove indicije o mogućoj masovnoj grobnici na jugozapadu Srbije, blizu Novom Pazara, praćene su tek stidljivim mjerama.“

Prema informacijama sa Kosova, eventualne pretrage na toj lokaciji – jednoj deponiji – Srbija je odgodila za narednu godinu.