- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
05. 10. 2024. 11:13
Čitaj mi:
Kraj anonimnosti na tamnom internetu?
Šta je Tor?
Tor, mreža koju širom svijeta koristi više od dva miliona ljudi, omogućava korisnicima da anonimno pretražuju internet.
Kada koristite pregledač Tor, podaci se preusmjeravaju kroz nekoliko servera ili takozvanih „čvorova“, prije nego što stignu na svoje odredište. Svaki čvor zna samo prethodni i sljedeći čvor, ali ne i cijelu istoriju, što onemogućava utvrđivanje identiteta ili lokacije korisnika.
Pošto ti podaci više nisu prepoznatljivi, taj dio interneta poznat je i kao „darknet“ – tamna mreža.
Pregledač ne koristi klasične veb-sajtove, već takozvane „onion stranice“ kojima može da se pristupi samo preko Tora.
Zašto je Tor važan?
Takav sistem naročito je važan za ljude u zemljama kao što su Kina, Rusija ili Iran, gdje vlade sprovode nadzor ili cenzuru interneta.
Mreža Tor omogućava ljudima u tim zemljama da slobodno komuniciraju na internetu, bez straha da će ih sistemi vladinog nadzora prepoznati. Ona takođe omogućava novinarima, aktivistima i uzbunjivačima da zaštite svoje izvore i bezbjedno razmjenjuju informacije.
Pored toga, pregledači Tor mogu da pristupe sajtovima kao što je DW iz zemalja gdje su zabranjeni. DW je učinio svoj sajt dostupnim preko Tora kako bi korisnicima omogućio da zaobiđu cenzuru interneta i pristupe sadržaju DW.
Zašto policajci motre na Tor?
Očigledno je da autoritarne države žele da što potpunije kontrolišu internet.
Međutim, i u demokratskim zemljama istražitelji žele da prate šta se distribuira na darknetu putem mreže Tor.
To je zbog širokog raspona sadržaja o oružju, drogama i pedofiliji koji se pojavljuju na darknetu.
Do sada je darknet bio zaštićen prostor za operatore kao što je Tor. Međutim, nedavno se saznalo da je njemačka Savezna kriminalistička kancelarija 2021. godine na darknetu uspjela da pronađe operatera platforme Boystown, koja se bavi pedofilijom.
„Istražitelji su uspjeli u nečemu što se ranije smatralo praktično nemogućim“, kaže za DW njemački novinar Danijel Mosbruker.
Mosbruker, reporter njemačkog javnog emitera ARD, otkrio je tu priču sa svojim kolegama.
Kako su istražitelji uspjeli da otkriju taj slučaj? Oni su koristili takozvane analize tajminga, koje podrazumijevaju bilježenje veličine poslate datoteke i praćenje kroz različite čvorove do IP-adrese primaoca. Iako je to izuzetno vremenski zahtjevno, u ovom zabilježenom slučaju bilo je uspješno.
„Za to je potrebna intenzivna kontrola relevantnih djelova mreže Tor, zbog čega analize tajminga vjerovatno mogu da izvedu samo državni agenti“, objašnjava Mosbruker.
Da li je i dalje bezbjedno koristiti Tor?
Matijas Marks iz udruženja hakera u Evropi Chaos Computer Club, kaže da „nema dokaza da postoji rizik od ’de-anonimizacije’ za obične korisnike Tora“.
Marks je imao pristup tajnim dokumentima koji su pokazali kako je policija uspjela da razotkrije počinioca preko mreže Tor.
Prema njegovim nalazima, uspješni pokušaji razotkrivanja identiteta korisnika do sada su se odnosili na takozvane „onion servise“ i mesindžere koji koriste tu funkcionalnost.
„Uloženo je mnogo truda, a očigledno je uspješno u samo nekoliko slučajeva, ne načelno“, kaže Marks za DW.
Mosbruker takođe ne vidi razlog za paniku. „Tor pregledač je i dalje veoma sigurno sredstvo za komunikaciju.“
Oba stručnjaka saglasna su da državne agencije za nadzor teško mogu da identifikuje nekoga ko jednostavno pretražuje internet pomoću Tora. Ipak, oni pozivaju projekat da unaprijedi zaštitu anonimnosti.
Da li su uzbunjivači u opasnosti?
Čini se da je to glavni problem. Nakon otkrića Edvarda Snoudena o špijunskim aktivnostima američke tajne službe, mnogi mediji postavili su digitalne poštanske sandučiće gdje uzbunjivači mogu bezbjedno i anonimno da podijele povjerljive informacije – a to su obično veoma velike datoteke.
„Na platformama za uzbunjivanje obično nema mnogo aktivnosti dok neki izvor ne odluči da dostavi podatke. Ovo je scenario u kojem analize tajminga generalno funkcionišu bolje nego na drugim mjestima“, kaže Mosbruker.
On savjetuje korišćenje VPN-a pored Tora, što je mrežna veza koja nije vidljiva spolja.
Šta Tor kaže o izvještajima?
Neprofitni projekat Tor insistira na tome da komunikacija unutar mreže ostaje anonimna.
„Onion eliminiše problem nadzora ili manipulisanja izlazom, jer komunikacija ostaje unutar mreže Tor“, navodi se u saopštenju.
„Onion servisi obezbjeđuju enkripciju od kraja do kraja. To znači da je komunikacija između klijenta i onion servisa šifrirana kroz sve čvorove. I klijent i onion servis ostaju anonimni.“
Međutim, istraživački timovi Mosbrukera i Marksa pokazali su da to više nije apsolutno tačno.
*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku