- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
02. 10. 2024. 11:27
Čitaj mi:
Zelenski u SAD: zašto je Tramp uopšte pristao na sastanak?
Sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tokom njegove posjete SAD s republikanskim predsjedničkim kandidatom Donaldom Trampom bio je čas najavljen, čas otkazan. S obzirom na sve češće napade Trampa na Zelenskog i iznenadni sukob s predsjednikom Predstavničkog doma Majkom Džonsonom, već sama činjenica da se sastanak uopšte desio predstavlja uspjeh za Zelenskog.
Vjerovatno se za to može zahvaliti uticajnim republikancima koji bezuslovno podržavaju Ukrajinu u njenoj odbrani od Rusije i koji su očigledno uspjeli da izvrše pritisak na Trampa.
Džonson tu svakako ne spada. On je odlučno zahtijevao od Zelenskog da smijeni ukrajinsku ambasadorku u SAD, Oksanu Markarovu: optužio ju je da je na samom početku posjete Sjedinjenim Državama za Zelenskog organizovala posjetu fabrici u Pensilvaniji u kojoj se proizvodi municija za Ukrajinu.
Predsjednik Predstavničkog doma kritikovao je činjenicu da su Zelenskog tokom njegove posjete Pensilvaniji pratili samo predstavnici tamo vladajućih demokrata. Džonson smatra da ambasadorka Markarova „namjerno nije pozvala nijednog republikanca“ na taj događaj u toj značajnoj saveznoj državi.
„Ta tura je očigledno bila partijsko-politički predizborni događaj s ciljem da se pomogne demokratama i jasan je pokušaj uticaja na izbore“, napisao je Džonson u pismu Zelenskom.
Ćutanje u Kijevu
Optužbe podsjećaju na one iz 2016. kada je Donald Tramp optužio Kijev za uticaj na izbore i podršku njegovoj rivalki Hilari Klinton. Tada je to bilo povezano s istragom u SAD protiv Trampovog bivšeg šefa kampanje Pola Manaforta, koji je bio savjetnik bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča. Janukovič je 2014. tokom masovnih protesta opozicije, pobjegao u Rusiju.
Nakon objavljivanja pisma, Džonson je otkazao planirani sastanak sa Zelenskim, a republikanci u američkom Kongresu pokrenuli su istragu povodom posjete ukrajinskog predsjednika Pensilvaniji, kako bi utvrdili da li je administracija predsjednika Džozefa Bajdena pokušala da „iskoristi Zelenskog da bi podržala predsjedničku kampanju potpredsjednice Kamale Haris“.
Bijela kuća, s druge strane, ne vidi ništa neobično u toj posjeti i pozvala je republikance da odustanu od istrage.
Ukrajinsko rukovodstvo nije odgovorilo na pismo predsjednika američkog Predstavničkog doma. Pres služba ukrajinskog predsjedništva još nije odgovorila na zahtjev DW da taj slučaj prokomentariše.
„Smiješne i neutemeljene optužbe“
Pensilvanija spada u takozvane „swing states“, neopredeljene države koje nekad glasaju za demokrate, a nekad za republikance i u kojima bi mogao biti odlučen ishod predsjedničkih izbora u SAD. I Haris i Tramp tamo imaju približno isti broj pristalica. Osim toga, fabrika municije nalazi se u Skrantonu, rodnom gradu Bajdena.
Prema mišljenju eksperta za SAD iz ukrajinskog Centra za odbrambene strategije, Oleksandra Hare, pretjerano je Pensilvaniju nazivati „ključnom državom na predsjedničkim izborima“, jer ima i drugih država koje se smatraju sving-državama. Prema njegovom mišljenju, optužba republikanaca da se Ukrajina navodno miješa u unutrašnju politiku SAD je „smiješna“.
U istoriji SAD nikada samo jedna država nije odlučivala o pobjedi na predsjedničkim izborima, ističe Vadim Trjuhan, bivši ukrajinski diplomata, koji danas vodi konsultantsku firmu.
„Zelenski se posljednjih mjeseci na sve moguće načine trudio da se uzdrži od komentara o američkim izborima i apsolutno je neutemeljeno govoriti o njegovom miješanju ili miješanju predstavnika ukrajinske vlade u američke izbore“, kaže Trjuhan.
Zelenski u „diplomatskoj klopci“
Stručnjaci koje je DW konsultovao ne vjeruju da je samo ukrajinska ambasada odgovorna za to što su Zelenskog u Pensilvaniji pratili samo predstavnici demokrata.
„Ako je to greška diplomatije, onda je nebitna“, smatra Aleksandar Džon Motil sa univerziteta Rutgers u Nju Džersiju.
Prema riječima politikologa, pravi razlog je predizborna kampanja koja postaje sve žešća kako se bliži datum izbora, 5. novembar, jer Kamala Haris i Donald Tramp u anketama imaju razliku od samo nekoliko procenata.
Kada je pismo Majka Džonsona izazvalo pažnju i dospjelo na naslovne strane vodećih medija, Donald Tramp je neočekivano najavio da će se ipak sastati s predsjednikom Zelenskim.
„Trampovi savjetnici natjerali su ga da promijeni mišljenje i on je odlučio da ne otkaže sastanak sa Zelenskim, jer to demokrate lako mogu da iskoriste protiv njega“, kaže Rikardo Alkaro iz Brukings instituta u Vašingtonu.
Trampov tim je jednostavno odlučio da iskoristi Ukrajinu u ovom skandalu „kako bi pridobili glasače koji vjeruju da bi SAD trebalo da se bavi svojim unutrašnjim pitanjima, da novac poreskih obveznika ne treba trošiti na ratove, da Rusiju nije moguće pobediti i slično“, kaže ekspert za SAD Oleksandr Hara.
Vadim Trjuhan vjeruje da i Tramp i njegov kandidat za potpredsjednika, Džejms Vans, vide da Demokratska stranka polaže na pobjedu Ukrajine i da žele da iskoriste tu konfrontaciju. Stoga se može reći da je predsjednik Zelenski svojom posjetom Pensilvaniji upao u diplomatsku klopku, smatra bivši diplomata.
*ovaj članak je najprije objavljen na ruskom, a preuzet je s njemačkog jezika