Helen Vitl (Berlin)  [ DW ]

14. 09. 2024. 12:01

Tijesni Berlin: Tražioci azila između vila i rezidencija

U berlinskoj četvrti Vestend, u mirnoj ulici sa rezidencijama, nalazi se prostrani poslovni kompleks koji berlinska Državni kancelarija za izbjeglice (LAF) namjerava da pretvori u smještajni objekat za 1.500 izbjeglica.

Zgrada se nalazi u ulici Sort u Vestendu, četvrti koja broji oko 20.000 stanovnika, jednoj od najbogatijih u glavnom gradu. Ovdje su bulevari sa drvoredima prošarani raskošnim vilama, zgradama ambasada i dobro održavanim stambenim blokovima.

„To mi zapravo ne smeta“, kaže mladi otac koji šeta sa bebom, na pitanje o planovima za izgradnju izbjegličkog centra. „Samo mislim da bi bilo bolje da su raspoređeni, a ne na jednom mjestu.“

„Ne protivim se tome“, kaže sredovječni muškarac koji u tom području živi četvrt vijeka. Ali i on slično dodaje: „Samo mislim da će stavljanje toliko ljudi pod jedan krov dovesti do problema.“

Zaglavljeni u smještaju

Sjedeći na terasi u obližnjem kulturnom centru, gdje je u toku čas njemačkog za ukrajinsku djecu, Amei fon Hilzen-Pensgen iz saveza „Dobrodošli u Vestend“, koji podržava izbjeglice u tom području, kaže da „potpuno dijeli“ zabrinutost lokalnih stanovnika.

„Smjestiti 1.500 ljudi u bivšu poslovnu zgradu je glupa ideja“, kaže ona, dodajući da ne vjeruje nekim od velikih operatera koji su ugovorili upravljanje objektima za smještaj izbjeglica.

Više od 30.000 izbjeglica u Berlinu živi u smještajnim objektima kojima upravlja LAF. Mnogima je već odobren zahtjev za azil, ali su zaglavljeni u državnim objektima jer ne mogu pronaći pristupačan smještaj na tjesnom tržištu nekretnina u Berlinu.

Posebno je teško porodicama sa više od jednog djeteta, jer jednostavno nema dovoljno stanova sa odgovarajućim brojem soba, pa je nesrazmjerno veliki broj djece zaglavljen u izbjegličkim domovima.

Žestoka rasprava o izbjeglicama

Pitanje migracije je opet postalo vrela tema sa uspjehom krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), stranke koja je na nedavnim pokrajinskim izborima u Saksoniji i Tiringiji osvojila više od 30 odsto glasova.

Smrtonosni napad nožem u kojem su tri osobe ubijene i još osam ranjeno u Zolingenu (avgust), koji je izveo sirijski državljanin koji je uspio da izbjegne deportaciju, doveo je do međustranačkih razgovora o ovom pitanju.

Pomak udesno, kada je riječ o imigraciji, bio je „izuzetno zastrašujući razvoj“ unutar njemačke politike, kaže Nihad el Kajed, ekspertkinja za integraciju i migraciju na berlinskom Univerzitetu Humbolt.

„Smatram alarmantnim da se niko zapravo ne zalaže za otvorenu i progresivnu politiku azila, jer mislim da to takođe morate imati na umu da sedamdeset odsto ljudi u Saksoniji i Tiringiji nije glasalo za AfD, a samo mali dio njemačke populacije živi tamo. Nedemokratski je fokusirati se na 30 odsto — koji su, naravno, i dalje vrlo alarmantni“, kaže ona.

Krajem 2023. u Berlinu je bilo registrovano 3,78 miliona stanovnika. LAF izvještava da je prošle godine Berlin primio 16.762 tražioca azila i dodatnih 15.144 koji su bježali od rata u Ukrajini.

Do sada je ove godine broj novih dolazaka u blagom padu: skoro 5.000 novih tražioca azila registrovano je u Berlinu u prvih šest mjeseci 2024. godine, većina iz Turske, Avganistana i Sirije. Otprilike isto toliko ratnih izbjeglica stiglo je iz Ukrajine.

Novi centralizovani sistem stanovanja?

Izbjeglice u Berlinu su raspoređene po gradskim opštinama prema mjesecu rođenja, ali ih opštine često vraćaju u LAF jer nemaju mjesta.

Kako bi se to zaustavilo, berlinski Senat nedavno je najavio planove za preuzimanje odgovornosti od gradskih opština i pretvaranje LAF-a u centralizovano tijelo za smještaj izbjeglica i beskućnika.

Hilzen-Pensgen kaže da, iako bi centralizovani sistem mogao riješiti problem okruga koji se međusobno nadmeću za smještaj i podižu cijene, ona zapravo ne razmišlja mnogo o planovima, jer LAF već propada.

„Postoje ljudi koji znaju da mogu zaraditi mnogo novca iz situacije koja je bez nadzora. Dakle, ima mnogo zloupotreba, a kvalitet života u državnim skloništima često je neizrecivo loš“, kaže ona.

Istraživanja pokazuju da, kada je riječ o uspješnoj društvenoj i ekonomskoj integraciji izbjeglica, odlučujući faktor je posjedovanje vlastitog doma u području gdje postoji dobra infrastruktura, smatra El-Kajed. Berlin možda ima infrastrukturu, ali nema stanove.

„Već možete vidjeti tenzije između infrastrukture koju urbani prostori nude i neuspjeha političara da osiguraju pristupačno stanovanje, u gotovo svim urbanim područjima u Njemačkoj poslednjih godina i decenija“, rekla je za DW.

Odeljenje berlinskog Senata za urbani razvoj, izgradnju i stanovanje procjenjuje da gradu trenutno treba više od 100.000 novih stanova kako bi se zadovoljila potražnja, posebno za domaćinstva sa niskim i srednjim primanjima.

Tome se dodaje potreba za dodatnim stanovima za još 200.000 ljudi za koje se predviđa da će se preseliti u glavni grad do 2040. godine.

Kratkoročno planiranje pogoršava problem

Kako bi olakšao dio problema, LAF je u procesu izgradnje sve više smještajnih objekata za izbjeglice, poput onog koji se reklamira za ulicu Sort.

Planira se i proširenje privremenog smještaja dostupnog u najvećem i najkontroverznijem izbjegličkom objektu u Berlinu – na bivšem aerodromu Tegel.

Tu se već nalazi oko pet hiljada ljudi u velikim šatorima u hangarima za avione.

Berlinska senatorka za integraciju Kansel Kiciltepe (SPD) najavila je u avgustu da želi da smanji veličinu smještaja za izbjeglice u Tegelu, navodeći kao razlog visoke troškove i probleme za integraciju.

Plan je da se izbjeglice presele u nova kontejnerska sela i objekte srednje veličine, uključujući onaj planiran u ulici Sort.

Međutim, sa Kiciltepe nije saglasan šef berlinskog poslaničkog kluba Demohrišćana Dirk Štetner, koji je za agenciju dpa rekao da će smještaji velikih razmjera biti potrebni sve dok savezna vlada ne promijeni politiku azila i značajno ne smanji veliki priliv ljudi.

Zapravo, LAF trenutno planira da proširi mjesto na aerodromu Tegel kako bi napravio mjesta za osam hiljada izbjeglica, ali to će biti moguće samo do 2025, jer je od tada planirano da se ovo mjesto pretvori u tehnološki istraživački park za kompanije i naučne institucije.