- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
10. 09. 2024. 14:37
Njemački budžet za 2025: spajanje nespojivog
Kad istoričari jednoga dana budu sumirali rezultate aktuelne njemačke „semaforske koalicije“ (SPD, Zeleni i FDP) možda će 15. novembar 2023. da označe kao prekretnicu, kao presudnu tačku za koaliciju. Tog dana je, naime, Savezni ustavni sud u Karlsrueu proglasio da je odluka vlade o prenamjeni milijardi zaduženja povezanog s koronom – protivustavna .
Time je Sud ionako nestabilnoj finansijskoj politici triju nejednakih partnera oduzeo mogućnost djelovanja. Jer, želje za izdacima, naročito socijaldemokrata i Zelenih, mogle su da budu usklađene sa zahtjevom liberala za pridržavanjem zabrane prekomjernog zaduživanja samo ako se razni budžeti u sjenci finansiraju kreditima teškim milijarde.
Raskol u koaliciji
Savezni ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) nakon presude iz Karlsruea ocijenio je tada da je to „prekretnica“, ali je pokušao i da iz toga izvuče nešto pozitivno: „Moraćemo da sa manje novca sprovodimo efikasniju politiku. Zato ova presuda može da bude samo šansa.“
Deset mjeseci kasnije može se reći da je prije svega finansijska politika postala uzrok razdora u vladajućoj njemačkoj koaliciji. Jer, glavni problem nije riješen. SPD i Zeleni na jednoj strani, a FDP na drugoj, imaju potpuno različita mišljenja o tome koliko je zaduživanja poželjno i podnošljivo, odnosno koliko država sebi može da priušti.
Tek nakon dugog sporenja koje je gotovo doveo do raspada koalicije, njemačka Savezna vlada je prije nešto više od tri nedjelje uspjela da se dogovori oko predloga budžeta. Ali, u njemu je neobično velika rupa od 12 milijardi evra, iako su očekivanja dijelom bila i veoma optimistična – recimo da će izdaci za podršku nezaposlenima u idućoj godini biti znatno manji.
Predlog predviđa da se nešto malo više od desetine budžeta za 2025. finansira preko kredita. Odredbe zabrane prekomjernog zaduživanja, tzv. „kočnica zaduživanja“, time bi, istina, trebalo da se ispoštuje, ali uzimanje tako velikih kredita moguće je samo zahvaljujući nekim maštovitim knjiženjima, recimo tako što se „subvencije“ pretvaraju u „pozajmice“.
„Rupa mora da postane manja“
Stručnjak za budžet poslaničke grupe opozicionih demohrišćana (CDU/ CSU) Kristijan Haze ocjenjuje da su to „pravno sumnjivi manevri“. Vlada se pridržava kočnice zaduživanja samo na papiru, kaže on i u tomu vidi mogućnost za raspad vladajuće koalicije. „Nisu uzalud Šolc, Lindner i Habek tako dugo sjedeli zajedno, a nisu otklonili sve probleme. Bilo bi gotovo čudo kad bi sad to uspjelo u poslaničkim grupama.“
Nasuprot tome, ministar finansija Lindner ocjenjuje da je riječ o „budžetu oblikovanja s rekordnim investicijama“ – na primjer u bezbjednost, obrazovanje ili dječije vrtiće. Osim toga, tu je i poresko rasterećenje vrijedno milijarde za građane kod tzv. „hladne progresije“ (većeg oporezivanja povećanih plata, iako je povećanje plata pojela inflacija, prim.ur). A sve to, tvrdi, uz pridržavanje odredbi kočnice zaduživanja.
Lindner je u nedjelju tako naglasio da se sad ipak radi o tome da se rupa od 12 milijardi evra smanji na prihvatljiv nivo – po njegovoj računici za oko dvije i po milijarde evra. „Rupa mora da postane manja“, kaže savezni ministar finansija.
To ne djeluje mnogo, ali razgovori o budžetu u Bundestagu mogli bi ipak da vode ka novim, žučnim raspravama između stranaka vladajuće koalicije.
Potreba za konsultacijama kod Zelenih
Stručnjak Zelenih za budžet Sven-Kristijan Kindler kaže da je potrebno da se razgovara o do sada planiranim smanjenjima izdataka za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć. Time bi bilo pogođeno i Savezno ministarstvo spoljnih poslova koje vodi njegova stranačka koleginica Analena Berbok.
Smanjenje izdataka na tom području Kindler ocjenjuje kao „pogrešno određivanje prioriteta“ – i to ne samo zbog humanitarnih razloga. „To je i geopolitički pogrešno, jer u te rupe onda uskaču Rusija i Kina“, kaže političar njemačkih Zelenih.
Kritike i iz SPD
I glavni SPD-ov stručnjak za budžet Denis Rode smatra da bi trebalo još jednom preispitati planirane uštede kada je riječ o međunarodnoj pomoći. U svakom slučaju, za posleničku grupu socijaldemokrata važi sljedeće: „Obezbijedićemo da dodatna sredstva za unutrašnju bezbjednost budu zagarantovana. I obezbijedićemo da ne bude radikalnog smanjenja sredstava za socijalne sisteme.“
Pored predstojećeg rada na pojedinostima u budžetu za 2025, kod socijaldemokrata se radi i o „snažnijem pogledu unaprijed“. Poslanička grupa te stranke je na većanju iza zatvorenih vrata ponovila zahtjev za reformom kočnice zaduživanja. „Uvijek smo govorili da je kočnica zaduživanja prije 20 godina možda bila dobro sredstvo, ali sad su nam potrebne investicije u budućnost“, kaže predsjednik poslaničke grupe SPD-a u Bundestagu Rolf Micenih. I dodaje da ponovno dovođenje u pitanje kočnice zaduživanja nije provokacija usmjerena ka koalicionim partnerima iz FDP-a, već samo „ponuda za razgovor drugim strankama“.
Pokrajinski premijeri za ublažavanje kočnice zaduživanja
Već sad se naslućuje da će nakon idućih saveznih izbora za godinu dana ponovo biti pokrenuta rasprava o reformi kočnice zaduživanja. SPD i Zeleni ta pravila u svakom slučaju žele da promijene, a i nekoliko pokrajinskih premijera iz redova CDU takođe vrše pritisak da se vlada pozabavi kočnicom zaduživanja. Jer, njena pravila su još stroža za finansijsku politiku pokrajina, nego što je to slučaj na saveznom nivou.
Prvi gradonačelnik Berlina Kaj Vegner, kao i premijeri Saksonije Mihael Krečmer i Saksonije-Anhalt Rajner Hazelof (svi iz CDU), zahtijevaju da se odredbe kočnice olabave. Iako predsjednik CDU Fridrih Merc stalno naglašava da je kočnica zaduživanja ispravna onakva kakva je zapisana u njemačkom ustavu.
Tema za savezne izbore
I glavni stručnjak CDU za budžet Haze naglašava da ne može samo da se proširi zaduživanje. U tome se slažu i njegova stranka i poslanička grupa CDU/CSU. Ali, kako kaže, može da se razmišlja o manjim tehničkim promjenama, recimo kod tzv. „konjunkturne komponente“, kako je to već izneseno i u Saveznom ministarstvu finansija. „Postoje manje mogućnosti kretanja i o njima će se vjerovatno raspravljati i u koalicionim pregovorima“, kaže Haze.
Kočnica zaduživanja će sigurno igrati ulogu i u kampanji za iduće savezne izbore – ali prije toga će „semaforska koalicija“ morati da se pozabavi time da začepi rupe i razjasni nejasnoće u budžetu za iduću godinu.
Budžet za 2025. će vjerovatno biti posljednji za aktuelnu vlada. Dogovor bi trebalo da bude postignut do kraja novembra – ali kad je riječ o natezanju oko novca, vladajuća njemačka koalicija se već nekoliko puta suočila sa nazadovanjem.