Sanja Kljajić  [ DW ]

06. 09. 2024. 11:41

Parada ponosa u Beogradu: isti zahtjevi već deset godina

Napadi, prijetnje i uvrede – u onlajn svijetu i na ulicama – redovna su svakodnevica LGBT+ zajednice u Srbiji. Samo prošle godine organizacija „Da se zna“ zabilježila je 85 slučajeva nasilja i diskriminacije prema LGBT+ osobama. Ova godina počela je razbijanjem izloga Prajd info centra i policijskim nasiljem nad Andrejom Obradovićem zbog njegovog seksualnog opredjeljenja.

U takvoj atmosferi straha za sopstveni život otvorena je ovogodišnja „Nedjelja ponosa“, koja će trajati do subote 7. septembra, kada će biti organizovan Prajd marš.

Iz organizacije podsjećaju da je lista zahtjeva i ove godine ista, jer se u ostvarivanju svojih prava nijesu pomjerili ni za pedalj. Među njima je donošenje zakona o istopolnim zajednicama i zakona o rodnom identitetu, ali i brza i adekvatna reakcija državnih organa u slučajevima govora mržnje i zločina motivisanih mržnjom prema LGBT+ zajednici.

Situacija se pogoršava

Iako je prošlogodišnja Prajd šetnja bila najmasovnija od početka održavanja parade u Srbiji, organizatori kažu da se stanje njihovih prava u Srbiji pogoršava.

„Institucije ćute na naše zahtjeve, pa čak i na neke simboličke stvari koje mi tražimo kao organizatori, kao što je da otvorimo Nedjelju ponosa u Skupštini grada, što je nekada bila praksa, ili da okačimo zastavice na bandere tokom Prajda, što je takođe bila praksa, a evo već četiri godine unazad dobijamo različite izgovore zašto to ne može“, kaže za DW Filip Vulović iz organizacije Beograd prajda.

„To su sitnice kroz koje institucije pokazuju da li žele da rade s nama na povećanju vidljivosti i zajedničkoj borbi.“

Ipak, za razliku od ranijih godina, posljednje dvije godine Nedjelja ponosa protiče bez tenzija. Ove godine nijesu održani čak ni kontraskupovi, niti je bilo negativne kampanje u pro-vladinim tabloidima.

„To jeste dobar znak kada su u pitanju tabloidi koji rade s državom, da im država ne daje instrukciju da pišu negativne izvještaje, već da ćute. I samim tim dosta doprinosi tome da se ne razbukti negativan sentiment uoči Prajda“, kaže Vulović.

Ali van Prajda, nasilje ne jenjava

Kad se reflektori Prajda ugase, realnost je mnogo surovija. Evidencija organizacije „Da se zna“ koja se bavi pravima LGBT zajednice pokazuje da je od 85 zabilježenih slučajeva nasilja i diskriminacije prema LGBT+ osobama, čak 19 fizičkih napada.

„Najdrastičniji slučaj za prošlu godinu bio je kada su dva gej momka brutalno pretučena od strane skinhed grupe u centru Beograda. Jedan je zadobio ubod u predelu kičmene moždine, njemu su se danima ljekari borili za život, a drugi je dobio udarac staklenom flašom u glavu“, podsjeća za DW Bojan Tomić iz organizacije „Da se zna“.

Njihova analiza je pokazala da dvije trećine zabilježenih slučajeva ostanu bez pravnog epiloga. „Možda maksimalno jedan slučaj godišnje ode na sud, a dvije trećine svih slučajeva ostaje nevidljivo za institucije. To znači da smo mi to zabilježili, podnijeli krivične prijave, ali te prijave su ostale u nekoj fioci u policiji ili tužilaštvu I po tome se ne postupa“, objašnjava Tomić.

Drugi dio problema je taj da se počiniteljima ne presuđuje da su počinili zločin iz mržnje, dodaje Filip Vulović. „Tužilaštvo to ne uzima kao otežavajuću okolnost iako to postoji u Krivičnom zakonu. To je njihova volja koja ne postoji i to je politički problem koji je duboko ukorijenjen u našim institucijama“, ocjenjuje Vulović.

Od Zakona ni traga

Osim pitanja bezbjednosti, organizatori ove godine fokus stavljaju na zahtjev za usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama koji bi dozvolio istopolnim parovima da registruju svoja partnerstva i tako ostvare pravo na podjelu imovine, nasljeđivanje, ali i posjete partnera u bolnici ili zatvoru.

Iako je nadležno ministarstvo izradilo nacrt tog zakona prije tri godine, njegovo usvajanje zaustavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je u dva navrata poručio da zakon svakako neće potpisati. Od tada se gotovo ništa nije promijenilo.

„Prije nekoliko mjeseci smo imali sastanak u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava u vezi s EU integracijama i ministar je tada rekao da uviđa potrebu da se usvoji taj zakon ali nije dao naznaku da postoji inicijativa da se taj zakon usvoji“, kaže Vulović za DW.

Više od znaka razumijevanja ipak nema. Na pitanja DW ministarstvo nije odgovorilo.

Aktivisti zato napominju da Prajd u Beogradu ostaje protest, a ne proslava. „Prajd može da bude slavlje u Berlinu, Amsterdamu, ali ovdje ne može“, izričit je Tomić. On vjeruje da taj protest mora da ostane usmjeren ka institucijama.

„Prajd hoće državu u kojoj će svako biti poštovan. Ne može nama niko sem zakona i institucija da garantuje bezbjednost i mi ćemo morati da dođemo do toga da se u Srbiji poštuju ljudska prava“, zaključuje Bojan Tomić.